Riječ je o investicijama vrijednima preko 15 milijuna eura, za koje je Fond jedinicama regionalne i lokalne samouprave osigurao 11 milijuna eura bespovratnih sredstava, rekli su Hini u Fondu.

"Cilj je ulagati u urbanu, zelenu infrastrukture koja će pomoći u ublažavanju i prilagodbi sve izraženijim klimatskim promjenama, ali i građanima omogućiti kvalitetniji život u takvim uvjetima. Veliki interes gradova i općina nam je pokazao da postoji značajna potreba za ovakvim programima te ćemo ih nastaviti sufinancirati i u idućem razdoblju", istaknuo je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen.

Većina odobrenih projekata odnosi se na ozelenjivanje gradskih i prigradskih područja te je u okviru tih projekata planirana sadnja oko 33 tisuće sadnica drveća.

U Fondu ističu kako su takve inicijative predviđene i europskim "Zelenim planom", odnosno Strategijom za bioraznolikost, koja do 2030. godine predviđa sadnju najmanje tri milijarde dodatnih stabala diljem Europske unije.

Hrvatska se također obvezala dati svoj doprinos sadnjom oko milijun dodatnih stabala godišnje. Kako bi doprinijele ostvarenju tog plana, jedinice regionalne i lokalne samouprave koje su dobile sredstva Fonda moraju registrirati i kartirati svako zasađeno stablo u međunarodnu podatkovnu platformu Europske agencije za okoliš MapMyTree.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost podsjeća da su u okviru javnog poziva objavljenog u drugoj polovici prošle godine bila dostupna financijska sredstva za razvoj zelene infrastrukture, što je obuhvaćalo i ulaganja u očuvanje i obnovu staništa, ali i formiranje novih zelenih površina, uključujući drvorede, urbane šume i šetnice te sigurne točke za slučaj ekstremnih meteoroloških uvjeta, primjerice skloništa od toplinskih valova.

Osim toga, oko 400 tisuća eura bilo je dostupno i za projekte ozelenjivanja nadstrešnica koje pružaju zaštitu od sunca na stajalištima javnog gradskog prijevoza putnika, izgradnju javnih slavina sa zdravstveno ispravnom pitkom vodom, projekte urbanih vrtova, izgradnju pješačkih i biciklističkih staza s ciljem povećanja površina pod krošnjama u urbanim i periurbanim područjima, ali i za projekte informiranja i edukacije o klimatskim promjenama.

"Mnogobrojni pozitivni učinci provedbe ovakvih projekata, bit će najbolji motivator i za ostale lokalne jedinice, koje će priliku za sufinanciranje dobiti i u godinama koje slijede. Povećanjem zelenih gradskih površina doprinosi se okolišnim ciljevima, no ono što je najvažnije - zdravlju i unaprjeđenju kvalitete života građana u urbanim sredinama", poručuju iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.