Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!
Neizostavan dio uskrsnog stola svake godine su obojene pisanice, koje su i dio košare s hranom koja se nosi na blagoslov na Veliku subotu ili na Uskrs. U Hrvatskoj se već stoljećima njeguje taj poseban uskrsni običaj - bojanje jaja, odnosno pisanica.
Iako na prvi pogled djeluje kao jednostavna i vesela tradicija, iza nje stoji bogata povijest i snažna simbolika koja povezuje davna vjerovanja s kršćanskim značenjem Uskrsa, piše Index.
Jaje je još u prapovijesnim i poganskim kulturama bilo snažan simbol života, plodnosti i ponovnog rađanja. Stari narodi poput Egipćana, Perzijanaca, Grka i Rimljana darivali su jedni drugima jaja kao znak novog početka i dolaska proljeća. Dolaskom kršćanstva, ovaj simbol nije nestao - naprotiv, dobio je novo značenje.
Kršćani su jaje počeli povezivati s uskrsnućem Isusa Krista: tvrda ljuska simbolizira zatvoreni grob, a njezino pucanje označava Kristovo uskrsnuće i pobjedu života nad smrću. U prvim kršćanskim zajednicama, osobito na istoku, jaja su se blagoslivljala i dijelila vjernicima tijekom uskrsnih obreda.
U početku su se bojala uglavnom u crvenu boju, koja simbolizira Kristovu krv prolivenu na križu. Kasnije su se počele koristiti i druge boje, pri čemu je svaka imala svoje značenje - primjerice, žuta je simbolizirala uskrsnuće, plava ljubav, a crvena žrtvu i otkupljenje. Rani misionari čak su ukrašavali jaja biblijskim prizorima, što se smatra jednim od začetaka današnjeg običaja traženja uskrsnih jaja.
U Hrvatskoj je tradicija bojanja pisanica duboko ukorijenjena i razvila se u bogat narodni običaj. Iako potječe iz starijih, pretkršćanskih vremena, kršćanstvo ju je prihvatilo i dalo joj novo značenje. Pisanice su tako postale simbol novog života, nade i obnove, ali i važan dio obiteljskog i društvenog okupljanja za Uskrs.
Nekada su se jaja bojala isključivo prirodnim bojama. Najpoznatija je crvena boja dobivena kuhanjem ljuski crvenog luka, dok su se u nekim krajevima, poput Međimurja, radile i crne pisanice pomoću bobica bazge ili čađe. Ukrašavanje je bilo pravo malo umjetničko djelo - motivi su se urezivali iglama ili nožićima, a prikazivali su cvijeće, klas pšenice, vinovu lozu, ptice, leptire, križeve, pa čak i hrvatski grb ili biblijske citate.
Pisanice nisu bile samo ukras, već i dar s posebnim značenjem. Zaljubljeni su ih poklanjali s ljubavnim porukama, djevojke su ih ponosno izlagale, a u nekim krajevima bile su dio običaja darivanja budućih članova obitelji. Hrana, uključujući pisanice, nosila se u crkvu na blagoslov, čime je dodatno naglašena njihova duhovna vrijednost.
Osim simbolike i darivanja, pisanice su bile i dio zabave. Najpoznatija igra je "tucanje" jajima, u kojoj pobjeđuje onaj čije jaje ostane cijelo. Djeca su se igrala i gađanja jaja novčićem, što pokazuje koliko je ovaj običaj bio važan dio svakodnevnog života tijekom uskrsnih blagdana.
Danas je bojanje pisanica spoj tradicije, vjere i kreativnosti, a od 2008. godine ovaj običaj u Hrvatskoj ima i status nematerijalnog kulturnog dobra. Iako se način izrade s vremenom mijenjao, njegovo značenje ostaje isto - slavljenje života, nade i novog početka koji Uskrs donosi.