Hrvatska ima problem stalnog rasta neplodnosti, a pacijenti koji se odluče na medicinski potpomognutu oplodnju suočeni su s kulturom srama, skrivanja i stigmatizacije neplodnosti, poručili su organizatori izložbe.

"Izložba se fokusira na 40 priča o ljudima koji su na neki način dotaknuti neplodnošću", izjavila je Biljana Šantić iz udruge RODA dodavši kako je nazvana "Zašto baš mi" jer je to pitanje koje si sve neplodne osobe postave na početku svoga puta, kada kreću u postupke umjetne oplodnje.

Izložba želi prenijeti tri poruke: o nužnosti podrške svim ljudima koji se suočavaju s neplodnošću, dobrobiti liječenja neplodnosti i potrebi brisanja društvene stigme s te teme, naglasila je Šantić.

"Svi smo na neki način naslijedili narative koji su se prenosili generacijama, a treba ukazati na potrebu prekidanja pogrešnih narativa. Izložba nas poziva da mijenjamo kulturu srama, skrivanja i stigmatizacije neplodnosti", kaže Šantić.

Svjedočimo stalnom rastu broja neplodnih parova, danas ih je u Hrvatskoj 15 do 17 posto, odnosno svaki peti - šesti par traži pomoć stručnjaka, istaknula je Lana Škrgatić iz Zavoda za humanu reprodukciju.

Naglasila je tradiciju liječenja neplodnosti kod nas jer je Hrvatska osma na svijetu uspješno obavila medicinski potpomognut porod putem postupka IVF (In vitro oplodnja).

"Zahvaljujući hrvatskim stručnjacima više od 40.000 djece je začeto umjetnom oplodnjom, oko 1600 godišnje, odnosno pet posto djece, u Hrvatskoj rodi se zahvaljujući tom postupku" rekla je Škrgatić.

Neplodnost je višedimenzionalni proces koji uključuje zdravlje, obiteljske odnose i socijalne interakcije, a povrh toga je teški emotivni i psihološki teret.

Stoga je zadatak stručnjaka i države edukacija poglavito mlade populacije da je odgađanje rađanja jedan od najrizičnijih faktora za kasniju neplodnost, poručila je Škrgatić.