U galeriji knjižnici otvorena je izložba fotografija 'Maška, bacva, covik' Ismene Meić, glavne i odgovorne urednice web-stranice Knjižnica grada Zagreba, pomoćnice ravnateljice za korisnike i programe te voditeljice Gradske knjižnice Zagreb. Umjesto kataloga, kako je uobičajeno, na izložbi su bile ponuđene prigodne razglednice na kojima je objašnjena duhovita jezična igra na koju njezin naslov upućuje.

- Ovo je rod felix, ali ja bih rekla felix sapiens jer su mačke kao ljudi. Ljudi koji gledaju mačke, u njima vide ljude – kazala je autorica koju korijeni vežu uz Vrpolje.

Mačke su tema koja je stara koliko i civilizacija, ljudi su taj motiv uvijek doživljavali na poseban način.

- Ima tome puno razloga. Sad će netko reći da naša knjižnica protežira taj motiv jer već šestu godinu za redom imamo likovni natječaj na tu temu za učenike osnovnih škola. Ljudi se obično dijele na one koje vole i one koji ne vole mačke. Za sve oni koji mačke vole, ne treba objašnjavati zašto su posebne – kazala je Zdenka Bilušić.

U multimedijalnoj dvorani predstavljena je spomenica Sto godina Gradske knjižnice "Juraj Šižgorić" Šibenik: 1922. – 2022., koju je Knjižnica o svojoj stogodišnjici objavila u nizu Monografije u prosincu 2022. Knjigu su predstavili Ismena Meić i autori, Karmen Krnčević i Vilijam Lakić.

Na inicijativu dr. Borisa Novaka i dr. Miloša Škarice 17. veljače 1922. osnovana je Gradska knjižnica. Onodobni tisak izvješćuje o mnogim darovateljima i narastanju knjižnoga fonda. Naime, knjižnica je u početku imala fond od 1105 knjiga i 26 članova. Međutim, u veljači 1923. bilo je već 406 Šibenčana koji su plaćali članarinu, a fond je povećan na 2 681 knjigu.

Gradska knjižnica (koja je u međuvremenu promijenila ime u Narodna knjižnica) objedinjena je 1. siječnja 1966. s Naučnom bibliotekom, osnovanom 1962., u Gradsku biblioteku. Ime Jurja Šižgorića Šibenčanina Knjižnica je ponijela 29. prosinca 1970., u povodu obljetnice rođenja velikoga hrvatskog humanista.

Prije Drugoga svjetskog rata Knjižnicu je vodio knjižničar Matko Maćo Milin, koji je objavio više književnih djela koja su ostavila traga u kulturnom životu grada, a kasnije su je vodili Nikola Perketa, Zora Karmanski, koja je utemeljila Naučnu biblioteku Emica Bego i drugi.

Od 1966. Knjižnica je bila smještena u tzv. plavom neboderu, podalje od gradskog središta. U prosincu 2005. uselila je u novi prostor u središtu grada, u zgradu na Poljani sagrađenu, prema projektu šibenskog arhitekta Ivana Vitića, na mjestu na kojem se nekoć nalazila Narodna kavana s Narodnom slavjanskom čitaonicom. Uoči preseljenja Milivoj Zenić (1953. – 2011.), dugogodišnji ravnatelj Knjižnice, u svojoj je poruci istaknuo da “očekujemo da će nova knjižnica omogućiti budućim naraštajima da, poput naših starih, korespondiraju sa svim europskim i svjetskim intelektualnim i duhovnim zbivanjima”.