- Ovom prigodom sjećamo se Milivoja Zenića, dugogodišnjeg ravnatelja Gradske knjižnice 'Juraj Šižgorić' Šibenik, koji je preminuo 20. studenog 2011. godine. Knjižnicom je ravnao gotovo četiri desetljeća i učinio je puno za samu struku i za grad Šibenik. Najzaslužniji je zato što se Knjižnica nalazi upravo u ovom prostoru, jer je godinama lobirao za to. Pokrenuo je izdavaštvo Gradske knjižnice te smo u ovih 30-ak godina objavili 163 naslova. Tako da je samim time Knjižnica afirmirana kao ugledni izdavač, mali nakladnih u Hrvatskoj. Zenić je i sam napisao četiri knjige o šibenskoj baštini, tri za života, a četvrtu mu je Knjižnica objavila posmrtno, 'Šibenik, srcem i umom'. Za rodni grad on je učinio puno toga. On je autoritet u Hrvatskoj kad je struka u pitanju i svi ga knjižničari pamte po dobru. Rijetko tko je u našoj struci stekao toliko prijatelja koliko ih on imao – kazao je Vilijam Lakić, ravnatelj šibenske Knjižnice.

Prof. dr. sc. Ivana Prijatelj Pavičić, profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, kazala je kako su još prošlog ljeta s aktualnim ravnateljem Knjižnice pričali kako bi bilo lijepo da se ovakvo obilježavanje i susret dogodi. 

- Milivoj Zenić ostavio je duboki trag u novijoj kulturnoj povijesti Dalmacije. Također i u srcima sviju nas, kao jedna nesebična i karizmatična osoba. Često se sjetim njegovog širokog osmijeha, njegove šarmantne bradate glave i pristupa koji je gajio ne samo prema meni, nego prema cijeloj mojoj generaciji, a bili smo 12 godina mlađi. Sjećam se kako je u ovoj zgradi 2006. godine on ugostio u ovoj zgradi. Poveo nas je po gradu i nakon toga pamtim s kojim nas je žarom proveo kroz ovaj ovdje hram knjige. Predstavio nam je ponosno multimedijalni prostor, koji je postao mjesto okupljanja i druženja. Umro je premlad u 58. godini i od tada je prohujalo vrijeme – kazala je Prijatelj Pavičić o legendarnom ravnatelju šibenske knjižnice.       

Spomenimo, Milivoj Zenić rodio se u Šibeniku 14. kolovoza 1953. godine. Diplomiravši u Zagrebu na Filozofskom fakultetu, vratio se u Šibenik, gdje je od 1979. radio u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić, desetljećima kao njezin legendarni ravnatelj. Bio je sanjar Šibenika kao grada što ima ljudsku mjeru, svakako strateg njegova kulturnog razvoja.

Napisao je više radova o knjižničarstvu i o kulturnoj povijesti, bio suradnik lokalnih glasila, pa i Matičine Hrvatske revije. Bio je scenarist dokumentarnog filma Šibenski trudi, producent filma Rota koji se bavi šibenskim renesansnim bakrorescem i kartografom Martinom Kolonićem Rotom.

Inače, kao neumorni promicatelj kulture knjige i čitanja, Zenić je znatno unaprijedio knjižničarsku struku u svojoj sredini, prije svega zalaganjem za stručno usavršavanje djelatnika Knjižnice i podizanjem razine knjižničarskih usluga, lobiranjem za novi prostor Knjižnice (u koji se uselila 2005.) i pokretanjem njezine izdavačke djelatnosti (1992.). Autor je triju knjiga, u kojima je obradio šibensku kulturnu baštinu, književnu, knjižnu i knjižničnu prije svega: U pohvalu od grada Šibenika: "Pisana riječ od najstarijih vremena do danas" (2002.), "Šibenska katedrala" (2003.) i "Stari Šibenik: Kalama, skalama i butama" (2010.).

Prvu knjigu objavila je Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" Šibenik, drugu Šibenska biskupija, a treću Zagrebački holding, Podružnica AGM. Četvrtu knjigu, izbor tekstova pod naslovom "Šibenik, srcem i umom" (2016.), posmrtno mu je objavila Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" Šibenik, u kojoj je proveo cijeli radni vijek, gotovo sve to vrijeme kao njezin ravnatelj.

Godine 1997. Milivoj Zenić odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi. Nagradu Ivan Kukuljević Sakcinski primio je 2010. godine u znak priznanja za zasluge u unapređenju knjižničarske struke u Hrvatskoj.