Hrvatska je 17. ožujka 2008. godine postala službena 32. članica Potprograma MEDIA te je u isto vrijeme osnovan DKE – Ured MEDIA Hrvatske. U razdoblju od 2014. do 2020. u sklopu raznih poziva Potprograma MEDIA sudjelovalo je 70-ak organizacija iz Hrvatske, među kojima je i Tvrđava kulture Šibenik. U sklopu pilot-poziva Europske komisije ‘Kina - inovativni centri za lokalne zajednice’ Tvrđava kulture Šibenik osigurala je sredstva u iznosu od 72.440 eura za provedbu projekta ‘Connecting cinemas in rural areas’. Taj je projekt bio predstavljen i na događanju 17. ožujka ove godine u organizaciji DKE - Ureda MEDIA RH pod nazivom „Ovako mi to radimo“.

Pod okriljem hrvatskih uspješnih rezultata u sklopu Potprograma MEDIA 2014. – 2020. te s ukupnim iznosom od 6.563.446 eura, razgovaralo se i o osnaživanju suradnje između susjednih zemalja u regiji, a i šire, te pridonošenju većoj prepoznatljivosti malih zemalja, odnosno onih niskoga produkcijskog kapaciteta u kontekstu Potprograma MEDIA.

U sklopu događanja slavili smo hrvatski uspjeh, ali i propitkivali iskustva iz Austrije, Bugarske, Slovenije i Srbije. 

DKE - Ured MEDIA Hrvatske objavio je nedavno kako su hrvatski korisnici 2020. godine u sklopu 11 od ukupno 14 različitih poziva za predlaganje projekata Potprograma MEDIA dobili sredstva u iznosu od 1.843.512 eura, a kad se tome doda i pilot-projekt Europske komisije ‘Kina – inovativni centri za lokalne zajednice’, onda je riječ o ukupnom i rekordnom iznosu od 2.260.241 euro, što prema visini sredstava predstavlja najbolji ostvaren godišnji iznos povučenih sredstava od 2008. godine.

Potprogram MEDIA u sklopu Programa Kreativna Europa namijenjen je europskoj audiovizualnoj industriji te omogućuje potporu europskim filmašima u razvoju novih filmova, traženju partnera i pronalasku publike izvan nacionalnih granica. Podupire razvoj i distribuciju tisuću filmova godišnje, uključujući među inima igrane i dokumentarne filmove, televizijske dramske serije i nove medijske vrste.

- Postojimo već 13 godina te sa 17. ožujkom povezujemo i kontekst službenog ulaska Republike Hrvatske u Potprogram MEDIA. Istog datuma ove godine obilježili smo hrvatske uspješne rezultate za razdoblje 2014. - 2020. Tom događanju naziva „Ovako mi to radimo“ prethodio je i filmski kviz koji se održavao od 1. do 12. ožujka. U sklopu događanja, uz kolege iz drugih Ureda MEDIA, dali smo prostora i uspješnim primjerima koji dolaze iz Austrije, Bugarske, Slovenije i Srbije. Od Tvrđave kulture putem Alena Munitića, koji je bio prvi prijavitelj iz Hrvatske koji je osigurao sredstva za projekt razvoja publike „Kino Mediteran“, do Matee Gojčete Milić, producentice Svjetskog festivala animiranog filma - Animafest Zagreb - priča nam Petrović.

DKE – Ured MEDIA RH jest informativnog i savjetodavnog karaktera, no uvijek idu ‘malo više’, na političkoj razini se bore za osnaživanje malih zemalja ukazujući na probleme koji su većinom zajednički.

- Volim vidjeti Hrvatsku i njezine filmaše pri samom vrhu. Tako smo 2015. bili treći u odnosu na ukupan broj od pet filmskih festivala od ukupno 39 zemalja članica Potprograma MEDIA. Prošle godine, bilo smo treći, u rangu s Velikom Britanijom, a u kontekstu ukupnog broja odobrenih videoigara. Prvi smo put putem producentske kuće Kinorama osigurali sredstva za televizijsko prikazivanje sa serijom „Područje bez signala“, ujedno radi se o prvoj hrvatskoj TV serijom koja je dobila i sredstva za razvoj projekta i za TV prikazivanje.  U razdoblju od 2008. do 2020. imamo samo tri hrvatska filma koja su bila uspješno prodana na druge teritorije. To su „Zvizdan“, „Svećenikova djeca“ te „Ustav Republike Hrvatske“. Uzimajući u obzir ukupan broj od 49 dugometražnih filmova, voljela bih više vidjeti mogućnosti za promociju i vidljivost filmove koji dolaze iz zemalja niskog produkcijskog kapaciteta – pojašnjava Petrović.

Specifičnosti teritorija, odnosno geografskog položaja, ograničeni izvori financiranja, jezična ograničenost te 'prirodna suradnja' u smislu koprodukcije sa susjednim i/ili 'malim' zemljama, sve su to čimbenici koji stoje u filmskom predznaku zemalja niskog produkcijskog kapaciteta, a koji se najčešće, umjesto dodatnog bodovanja, zbog nedostatnog razumijevanja poteškoća ne uzimaju dovoljno u obzir i ne vrednuju adekvatno.

Argumenti su to što govore u prilog mišljenju da su potrebne izmjene poziva, odnosno raspodjele sredstava Potprograma MEDIA, kao i uvođenje različitih mehanizama kojima bi se olakšao pristup tim istim sredstvima iz perspektive 'malih' zemalja. Također je nužno poboljšati načine osnaživanja 'vidljivosti' zemalja niskog produkcijskog kapaciteta u sklopu projekata koji dolaze iz 'velikih pet'. 

- Zato smo i organizirali konferenciju u rujnu 2020. godine, a s fokusom na dječju filmsku edukaciju „Djeca i mladi – važnost namjenskih prostora“ . Sudionici panela nastojali su dati odgovore na pitanja je li dovoljno učinjeno na razini Europske unije kada govorimo o potpori dječjem filmu i filmskoj edukaciji, s kojim se točno izazovima susrećemo te na koji način možemo zajedno pridonijeti osnaživanju dječjeg filma i filmske edukacije u kontekstu budućeg Programa Kreativna Europa 2021. – 2027.

Djeca su pokazala da traže i zahtijevaju kvalitetan sadržaj te ako ih se krene na vrijeme educirati, naučit će da ne postoje samo američki blockbusteri, nego će steći i razumijevanje za hrvatski, ali i za europski film općenito - kaže nam.

Program ‘Srijedom po svijetu’ koji se odvija na Tvrđavi Barone, osim što široj publici prezentira nezavisni europski film, organizira i odlično posjećene dječje projekcije. Tako se gradi publika za budućnost i preduvjet je razvoja filmske industrije u gradu, a s tom činjenicom slaže se i ravnateljica Tvrđave kulture Šibenik Gorana Barišić Bačelić. 

- Smatram da je to ključna tema i na razini EU. U Hrvatskoj se institucije, općenito, još sustavno ne posvećuju tome. Moramo kreirati programe koji su im zanimljivi i koji će ih razvijati. ‘Moja tvrđava znanja’ naš je edukativni program koji ćemo uskoro definitivno širiti. Logistički je nezgodno nešto organizirati na tvrđavama zbog nedostatka zatvorenog prostora zimi, ali zato ćemo imati ‘Kuću umjetnosti Arsen’. Želimo imati cijeli taj segment edukacije i razvoja publike unutar naše institucije, onako kako smo sada sustavno posvećeni produkciji programa i istraživanjima baštine - priča nam ističući kako je zadatak svih kulturnih institucija i organizacija potruditi se da djeca imaju pravo na kulturu.

Tvrđava kulture planira se upravo tome još jače posvetiti u budućnosti kreiranjem edukativnih programa koji izlaze izvan okvira nastave u školama. 

- Najviše za generaciju koju je najteže približiti kulturi, tinejdžere. Dodatno će nam pomoći kampus na Tvrđavi sv. Ivana kad bude dovršen. Imamo povijesnu priliku u Šibeniku sve te elemente, i ‘Arsena’ i MDF i tvrđave, uvezati u cjelinu - kazala je Barišić Bačelić.

Tom cilju, slažu se Petrović i Barišić Bačelić, znatno može pridonijeti suradnja s DKE – Uredom MEDIA  RH, čijim je posredstvom ravnateljica Tvrđave kulture nedavno tu ustanovu predstavila u Berlinu kao pozitivan primjer u sklopu njemačkog predsjedanja Vijećem Europske unije, što je veliko priznanje, ali i prilika za otvaranje novih suradnji na europskoj razini. Iako nedostaje nacionalna strategija, dionici su voljni surađivati, a prilika za suradnjom će u novom programskom i financijskom razdoblju od 2021. do 2027. biti napretek.