Profesor Emeritus Josip Belamarić je danas jedan od najuglednijih intelektualaca koji propitkujući kulturološke fenomene spaja našu prošlost i sadašnjost. Njegova svestranost i erudicija kojom pristupa nevjerojatno širokom spektru kulturnopovijesnih pitanja daleko nadmašuje kategorizacije poput konzervatora ili povjesničara umjetnosti. 

Prof. dr. sc. Josip Faričić je zasigurno jedan od naših najboljih poznavatelja povijesti kartografije i povijesne geografije. Njegov status pripadnika kruga vodećih nacionalnih znanstvenika potvrđuju i brojna postignuća uključujući i mnogobrojne znanstvene radove objavljene u najeminentnijim znanstvenim časopisima, ostvarenu međunarodnu suradnju te vodstvo Sveučilišta u Zadru. 

Često se govori o povijesnom i kulturnom blagu koje se nalazi u našem gradu a nismo ga svjesni. Pritom se najčešće misli na objekte poput katedrale i ostalih crkava, tvrđave i palače. No moramo imati na umu da kulturnopovijesnu baštinu Šibenika čine i predmeti koji nisu toliko vidljivi ali imaju izuzetnu povijesnu vrijednost ne samo u lokalnim, pa ni nacionalnim okvirima već i za europsku i svjetsku kulturu općenito. U zbirkama Muzeja grada Šibenika nalazi se mnoštvo takvih predmeta koje kustosi stručno obrađuju prikupljajući podatke o njima i valorizirajući njihov značaj u povijesnom kontekstu, tako upotpunjujući mozaik našeg kulturnog nasljeđa. Jedna od takvih zbirki je i Kartografska zbirka. Skup dvjesto pedeset i dva predmeta inventiranih kroz gotovo stoljeće sakupljačkog i istraživačkog rada više generacija kustosa. 

Zbirka je vrlo raznolika te obuhvaća karte proizvedene u gradovima diljem Europe. Među njima su i radovi nekih od najvećih europskih kartografa, poput Gerarda Mercatora,  Abrahama Orteliusa, Vincenza Coronellija kao i radovi velikih europskih umjetnika Martina Rote Kolunića i Natala Bonifačića za koje možemo s ponosom reći da su Šibenčani.  Među kartama inventiranim u Kartografsku zbirku Muzeja grada Šibenika nalazi se znatan broj karata šibenskog područja kao i veduta grada Šibenika koje pružaju pregršt informacija za razumijevanje povijesnog razvoja Šibenika i njegova područja. Međutim vrijednost ove zbirke nije samo u kartama kao izvorima za povijest Šibenika već i kao čuvara dijela kartografske tradicije koja je neodvojivi dio europske znanosti i kulture te trag i svjedok razvoja kako same kartografije tako i  mnoštva znanosti i umijeća povezanih s njom.

Kako bi Zbirku učinio što dostupnijom javnosti Muzej grada Šibenika odlučio ju je objaviti kao Katalog Kartografske zbirke, prvi katalog zbirke našeg Muzeja. Kao takav ovaj katalog predstavlja objavu cjelokupne građe inventirane u Kartografskoj zbirci Muzeja grada Šibenika. 

Katalog se sastoji od dva dijela. Prvi dio je narativan i obuhvaća dva segmenta. Razvoj kartografije po vremenskim periodima (srednji vijek, renesansa, prosvjetiteljstvo itd.) prateći pritom nastanak kartografskih tradicija odnosno linija koje su iznjedrile karte objavljene u ovom katalogu. Drugi segment su opisi samih karata koji čitatelju svraćaju pozornost na određene bitne karakteristike karte, njezina nastanka, autora, kartografske osobitosti te povijesni kontekst njezina nastanka. Ovaj prvi dio kataloga nužan je radi lakšeg služenja drugim dijelom kataloga u kojemu je donesena standardna kataloška obrada svih objavljenih karata. Velik dio kataloških jedinica prati i sken, odnosno fotografija karte što se odnosi na sve karte koje prikazuju  šibensko područje kao i na sve karte nastale prije 19. stoljeća. 

Prvi, narativni dio kataloga koji  daje uvid u razvoj kartografije nužan je da bi se razumjela povijesna važnost kartografije kao znanstvene discipline i tehničkog umijeća kao i mjesto svake pojedine karte unutar europske kartografije. Kako je Katalog naravno ograničen u svom obujmu narativ prati samo osnovni razvoj linija u europskoj kartografiji koje su proizvele karte objavljene u ovom katalogu. Tek toliko da čitatelj dobije utisak o mnogostranim utjecajima na razvoj kartografije kao i uloge same kartografije u razvoj mnoštva znanstvenih disciplina. Stoga su čitatelji koji žele saznati više o nekom aspektu kartografije bilješkama upućeni na opsežnu literaturu u kojoj mogu doznati daleko više informacija o povijesti kartografije i pojedinim kartamo no što ih donosi ovaj katalog.

Katalog je namijenjen kako stručnoj tako i široj javnosti.

Kolege kustosi iz drugih muzeja kao i istraživači povjesničari, povjesničari umjetnosti, arheolozi itd. će sada imati potpuni pregled svih karata iz Kartografske zbirke Muzeja grada Šibenika. Pri istraživanju specifične muzejske građe jako je važno biti upoznat sa srodnom građom iz drugih muzeja, odnosno zbirki, pa je svaki katalog zbirke vrijednost za stručnjake iz mnogih područja. 

U ovoj knjizi korisne informacije naći će svi oni koje zanima povijesna geografija Hrvatske i Europe, povijest ranog novog vijeka općenito, povijest znanosti, umjetničke tehnike drvoreza, bakroreza, bakropisa i litografije primijenjene u kartografiji te naravno zaljubljenici u kartografiju ali i svi oni koje zanima povijest Hrvatske i napose Šibenika.