- Ovo je mjesto u kojemu je profesor Brešan vodio sada već antologijske razgovore i okrugle stolove. Jesmo li uspjeli za njegov rođendan, iako prostorno, ukalupiti njegovo djelo? Nismo! To je vrijednost njegovog djela i ovog prostora. Toliko smo prepreka prošli da bi ovo bilo otvoreno, a prije par dana smo došli do zaključka da nam od samog početka Brešan prijeti i da od te naše ideje nema ništa. Građe je toliko da ga nismo uspjeli staviti u okvire ovog prostora. Zbog toga ova soba nikada neće biti dovršena - kazao je ravnatelj šibenskog teatra Jakov Bilić, ali dodao je da će soba uvijek rasti i približavati Brešanovo djelo onome koga je najviše volio, a to je čovjek.

Bilić je kazao kako su spomen sobu napravili zbog onih koji tek dolaze, koji će uživati u svakom slovu kojega je profesor stavio na papir, ali na taj rukopis nikada neće biti stavljena točka. Za spomen sobu zaslužni su arhitekti iz studija ‘25.4 mm’, tvrtka Stina te oni koji su mjestu dali poetiku, Ante Filipović Grčić i Grozdana Cvitan.

Gradonačelnik Željko Burić kazao je kako je Brešan bio i njegov srednjoškolski profesor.

- Trebalo je napraviti nešto što će biti pouka generacijama jer je riječ o šibenskom imenu, kao što je bio i Arsen. Ovo je prekrasan prostor, a obilježavanje lika i djela profesora je dostojanstveno - kazao je gradonačelnik Burić.

Državni tajnik u Ministarstvu kulture, Ivica Poljičak, kazao je kako mu je prvi dojam bio da je sve zapravo živo, nema osjećaj da gleda memorabilije i uspomene. 

- Kao da je život nastavljen. Ove knjige nisu eksponati, one su prolazile kroz ruke i ovako nastavljaju svoj život, ne više u Ivinim rukama, već našim. Brešan je kao književnik nedvojbeno nastavio svoj život, nastavlja i u zavičajnom smislu. Rekao bih da je miris zavičajni, njegove teme univerzalne, a njegovo štivo i riječi su prelazile nacionalni karakter. Možda je na neki način jedan od zadnjih nacionalnih klasika - istaknuo je Poljičak.

Posebni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za kulturu, Zdravko Zima, kazao je kako je Brešana osobno poznavao.

- Mogu vam iz prve ruke svjedočiti koliko se predsjednik bavi kulturom. Nekidan je bio na velikoj izložbi u povodu 100. obljetnice Ede Murtića, javnost više zanima kupovina borbenih aviona od kulture. Ako pogledate vijesti, prvo idu pandemija pa politika, a to je zapravo isto, onda idu informacije o ekonomiji, turizmu i sportu pa kultura ide nakon prognoze. To je tako i s time se treba pomiriti. Nezahvalno je govoriti o Brešanu u Šibeniku, to je kao da odem na rivu i ribarima govorim kako loviti ribu . kazao je Zima i ispričao anegdote koje ga vezuju za profesora Brešana.

Vinko Brešan okupljenima se obratio videolinkom, a odmah je objasnio kako je njegov otac smatrao da je 27. svibnja loš dan.

- Najgora stvar koja mu se dogodila 27. svibnja je, kako je govorio, bilo što se on rodio. Na taj dan mu je umro otac, a na taj dan je pokopao i svoju majku. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u ovom projektu. Odmah sam kazao kako je šank jako važan, jer Ivo Brešan je dobar dio života provodio za radnim stolom, ali je ogromni dio života provodio i za šankom - kazao je Vinko Brešan.

Na kraju otvaranja Pero Mioč je ispričao par anegdota iz njihovog dugogodišnjeg prijateljstva.

- Pred njim se moglo zanijemiti, ali i raspričati. To je bio on. Prijateljstvo, poštovanje, povjerenje dugo 45 godina. Brojni su se čudili što nas povezuje jer smo dosta različiti. Nazivali smo se pogrdnim imenima, ali kad bi se nazvali pravim imenom, znalo se da je stvar ozbiljna. Najčešće je za mene bio globalist, ja za njega suverenist - kazao je Mioč.