Stjepan Gulin rođen je u Šibeniku 1943. godine, a autor je zapažene zbirke Kovine (1978) i drugih: Istovjetne pjesme (1987), Protutijekovi (1988), Ljubavne pjesme (1992), Riječi (1995), Katapult (2003), Nitko ne griješi ako šuti (2003), Ne to (2005), Smokve od soli (2009). 

Osnivanjem ove nagrade, organizatori Škura odali su posebnu počast pjesniku koji je 2012. ovjenčan pjesničkom nagradom Goranov vijenac, a koji je, unatoč tome, i u rodnom Šibeniku ostao gotovo nepoznat široj publici. Prosudbeno povjerenstvo jednoglasno je Gulinu dodijelilo ovu najprestižniju domaću pjesničku nagradu za autorski pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti.  

„Čudo koje se ostvaruje u svoj ljepoti razlike u odnosu na vegetaciju akademija i drugih sabirnih centara marioneta s dijagnozom kanonizirane sterilnosti i nacionalno-poduzetničkog posluha. I dok te pjesnike-klerike, kako su to užali reć gotovo svi koji su se bavili izdajom intelektualaca, Stipin stih, istovremeno i zatravljuje i plaši, par nas, eto, o vrat mu vješamo vijenac pjesnika Ivana Gorana, koji, baš kao i Gulin, tek čeka na um i pero koje će ga na zaslužen način valorizirati.“, riječi su članova prosudbenog povjerenstva iz 2012. godine. 

Da na Stjepana Gulina Šibenčani ipak nisu posve zaboravili, upućuje novoosnovana književna nagrada koja nosi njegovo ime, a organizatori festivala, koje predvodi šibenska književnica i scenaristica Olja Runjić, ponosni su što će na ovakav način podsjetiti javnost na šibenskog pjesničkog velikana, ali i neke nove autore i čitatelje potaknuti na istraživanje njegovog opusa. 
Na natječaj je pristiglo 67 knjiga, a žiri u kojemu su Krešimir Bagić, Dubravka Bogutovac i Semezdin Mehmedinović odabrao je pet naslova koji su ušli u finale. Upoznajte njihove autore:
Lidija Deduš rođena je 1977. godine. Autorica je tri zbirke poezije: Apatridi i ostale čudne ličnosti (2018), Ništa od najavljivanog kraja svijeta (2019) i Razglednice iz prašnjave republike (2020). Kratka proza i poezija su joj dosad objavljivani u Hrvatskoj i regiji, a radovi prevođeni na strane jezike i objavljivani u časopisima The Well Review (Irska), Europe Now (Columbia University, New York) te u dvojezičnoj grčkoj Antologiji suvremene bosanskohercegovačke poezije koju je uredio Almin Kaplan 2020. Dobitnica je triju nagrada za poeziju (nagrada Trećeg Trga za najbolji pjesnički prvijenac 2018., Post Scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i Udruge studenata slavistike Slavitude na Sorboni za treći najbolji rukopis na BHSC jezicima 2021.). Članica je Hrvatskog društva pisaca i udruge Katapult za promidžbu kulture i pisane riječi. Živi, radi i piše u Varaždinu.

Nedžad Ibrahimović rođen je u Tuzli. Završio je Pedagoški fakultet u Osijeku, a postdiplomski studij iz književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao na Filozofskom fakultetu u Tuzli iz područja književnosti Bosne i Hercegovine. Završio televizijske studije na Media-akademiji u Hilversumu (Nizozemska). Bio glavni i odgovorni urednik časopisa za kritiku i umjetnost teorije Razlika/Differance (razlika-differance.com) u Tuzli. Objavio knjige književnih i filmskih studija i eseja: Prelamanje eseja (1989), Čitalac na raskršću-Uvod u Midhata Begića (2001), O poeziji, pticama i drugim varakama, američka predavanja (2011), Bosanske filmske naracije, dokumenti o raspadu (2012), romane: Inkapsulirana tijela (2014) i Kuća Teodore K (2019), knjige poezije Mala povijest smrti i pisanja (2016), Obiteljske i druge strašne pjesme (2021). Snimio kratke dokumentarne filmove: Pun mjesec iznad Bosne (Volle maan boven Bosnië, Nizozemska, 1997), Protiv struje (Tegen de stroom, Nizozemska / BiH, 1997), Nuhova/Noeva priča (RTVBiH, 2007). Kao Fulbright profesor 2006.-2007. predavao Južnoslavenski film i Južnoslavensku književnost u egzilu u SAD na University of Washington (Seattle). U zvanju redovnog profesora zaposlen na Odsjeku za b/h/s/c jezik i književnost na Filozofskom fa-kultetu u Tuzli. Obnašao je funkciju predsjednika P.E.N. Centra BiH.

Radmila Petrović rođena je 1996. u Užicu. Odrasla je u Stupčevićima kod Arilja. Završila je Ekonomski fakultet u Beogradu. Kao laureatkinja 42. Limskih večeri poezije objavila je zbirku pesama Miris zemlje (2014), a kao pobjednica 22. Poetskog konkursa „Desanka Maksimović“ zbirku Celulozni rokenrol (2015). Treća pjesnička zbirka, Moja mama zna šta se dešava u gradovima, objavljena joj je 2020. u beogradskoj izdavačkoj kući Enklava.

Marko Pogačar rođen je 1984. u Splitu. Objavio je četrnaest pjesničkih, proznih i esejističkih knjiga, za koje je primio niz domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja. Priredio je antologije Hrvatska mlada lirika (2014) i The edge of a page: young poetry in Croatia (2019). Samostalne knjige prevedene su mu na desetak, a pojedinačni tekstovi na više od trideset jezika. Stipendist je berlinskog DAAD Künstlerprogramma. Objavio je sljedeće knjige: Pijavice nad Santa Cruzom (2006), Poslanice običnim ljudima (2007), Predmeti (2009), Atlas glasova (2011), Jer mi smo mnogi (2011), Bog neće pomoći (2012), Crna pokrajina (2013), Jugoton gori! (2013), Slijepa karta (2016), Zemlja Zemlja (2017), Pobuna čuvara / Čitati noću (2018), Korov, ili protiv književnosti (2020), Latinoamericana (2020), Knjiga praznika (2021).

Adnan Žetica rođen je 1980. u Mostaru. Dobitnik je Ratkovićeve nagrade za najbolji neobjavljeni rukopis mladih autora za 2008.godinu, nagrade "Aladin Lukač" za najbolji poetski prvijenac te nagrade univerzitetskih profesora na festivalu poezije u Trstu "Castelo di Duino" za pjesmu Sat, 2008. godine. Objavio je pjesničke zbirke poezije Ljudi poslovice (2009), Čovjek koji je znao Filipa Latinovicza (2013), Skica za bajku (2016), Autentična povijest kućnog broja 198 (2018), Velesje. Putopis u stihovima (2019) i Sve ono što u džepove nije moglo stati (2021). Žetica je bio jedan od osnivača i urednika na portalu za književnost i kulturu Strane iz Mostara.

Proglašenje pobjednika i dodjela Nagrade Stjepan Gulin bit će u završnom programu festivala na glavnoj festivalskoj sceni na Maloj loži u subotu 11. rujna u 22 sata.

Osim nagrade za najbolju knjigu poezije, organizatori su pripremili nešto i za publiku!

Svi posjetitelji Škura pozvani su da aktivno prate festivalski program prikupljajući materijal kojeg mogu poslati na mail festivalskure2021@gmail.com . To mogu biti komentari, anegdote, fotografije, kratki video zapisi i sve ono što im posebno zapadne za oko za vrijeme trajanja festivala. Najoriginalniji posjetitelj za svoj će poslani materijal biti nagrađen, stoga budite kreativni i otvorite ŠKURE zajedno s nama!