Korištenjem novih tehnologija (georadar, magnetometar, spektralna analiza...), kao i klasičnim arheološkim istraživanjima došli smo do niza novih i zanimljivih spoznaja koje rasvjetljavaju prošlost ovog kraja, ali i nameću niz novih i zagonetnih pitanja.

- Posljednjih nekoliko godina radimo u suradnji s institutima iz Zagreba i Varšave i zahvaljujući novim metodama dolazimo do novih saznanja. Okupljamo međunarodnu ekipu, ovdje imamo kolegicu iz Sardinije Mirianu Pinna, ovaj tjedan dolaze i Amerikanci kopati kod Bribira i Šibenik postaje arheološko središte što me jako veseli – kazao je ravnatelj Muzeja Željko Krnčević spomenuvši kako se nada i skoroj realizaciji Interpretacijskog centra na Danilu.

Toni Brajković, jedan od voditelja istraživanja i viši kustos u Muzeju, istaknuo je kako je suradnja s kolegama iz Zagreba i Poljske jako produktivna.

- Već četvrtu godinu radimo na Danilu, suradnja s poljskim i zagrebačkim kolegama se pokazala jako produktivnom i svake godine daje nove rezultate. Do ove godine trajao je pregled terena i pregled sa geofizikom. Nakon četiri godine pregleda i dobivanja jako zanimljivih rezultata, dolazimo do jednog problema. Ovo je teren krša, Dinarida, Dalmacije i mi ne možemo s nepobitnom sumnjom reći da se ispod sloja pola metra, metar nalazi jedna čvrsta konstrukcija. Morali smo, kako bi potvrdili ono što geo radar i ostale tehnološke stvari pokazuju, ove godine krenuti i arheološku klasičnu sondu. A one pokazuju da je ispod crkve sv. Danijela rimski hram koji je puno većih dimenzija nego današnja župna crkva. Da li je u tom vremenu, između rimskoga hrama izgrađenog u 1. stoljeću i današnje crkve izgrađene u 18. bilo nekih drugih sakralnih građevina, još uvijek ne znamo. Ovo je definitivno pozicija, što i potvrđuju dosadašnja istraživanja, da se tu krije veliki rimski hram što znači da je ovo definitivno centar tadašnjeg rimskog grada uz koji se nalazi i forum i sve ostale javne građevine.  Najveći nedostatak istraživanja su, kao i uvijek, financije. Dosad smo radili po desetak dana, što nije optimalno, ove godine ćemo 16, naredne još više – kazao nam je Brajković.

- Želja nam je bila da nakon 60 godina pokrenemo ponovno istraživanje rimskog dijela Danila. Ovo je jako vrijedno nalazište, posebno danas kad imamo na raspolaganje nove metode. Pretpostavljamo da su ovdje ostaci rimskog hrama zato što je antički Rider bio rimski municipij, što znači da je morao imati neke osnovne stvari. Prema dosadašnjim istraživanjima, sve upućuje na to. Te ostatke nije moguće ostaviti vidljivima budući da smo na groblju koje se koristi, kao i crkva koja je u svakodnevnoj upotrebi, ali zahvaljujući novim metodama možemo pokušati napraviti neku 3D rekonstrukciju – objasnila nam je Ana Konestra s Instituta za arheologiju u Zagrebu.

Spomenimo još kako uz gore spomenute, na istraživanju rade prof. Fabian Welc, dr. Kamil Rabiega, Bartosz Nowacki, Aleksandra Oreowska i Sylwia Rybka.