Naime, Šibensko-kninska županija ima najveću mrežu suhozidnih građevina u Hrvatskoj koju štitimo samo kao nematerijalnu baštinu. Zakonski okviri sve su lošiji, te su upravo izmjenama zakona ove kulturne vrijednosti prepuštene na milost i nemilost investitora i izvođača radova. Ponajprije kad je riječ o velikim projektima poput izgradnje vjetroelektrana.

Sinoćnje riječi autora knjige i jednog od vodećih stručnjaka na temu suhozidne baštine etnologa Jadrana Kale i konzervatora Marka Sinobada osim prezentacijske i predavajuće imale su i apelirajuću notu. Jer što je zajednica svjesnija vrijednosti to je stupanj očuvanja veći.

Suhozidi su najkrhkiji dio naše baštine. Trend nažalost ne ide na bolje. Gradnjom je ambijentalna vrijednost bitno nagrđena, a zakonski okviri nedovoljni. Nedovoljno je i stručnjaka koji se bave upravo ovom važnom temom.

Zato je još više hvale vrijedan angažman profesora Jadrana Kale kojem je ovo osamnaesta promocija ali ujedno i prva dopunjenog izdanja knjige 'Vodič kroz suhozidnu baštinu Šibensko-kninske županije' - poručili su iz Narodne knjižnice u Kninu.