Riječ je o prvome izdanju rukopisa Petra Zavorovića iz 1569. godine, izvorno naslovljenog Instruttione piu particolare dele XXXIII ville de Sibenico contentiose et d'altri lochi, namijenjenog mletačkim vlastima koje su 1560., u vrijeme učestalih mletačko-osmanskih ratnih sukoba, tog šibenskog plemića i diplomata angažirale da s Osmanlijama pregovara oko povrata 33 sporna sela u zaleđu Šibenika, istočno od Krke, bespravno zauzeta od strane osmanskih podanika Morlaka.
Rukopis je iznimno važan izvor spoznaja o zamršenom pravno-demografskom statusu šibenskoga teritorija na razmeđu mletačkoga i osmanskog imperija u središnjoj trećini 16. stoljeća. Djelo je u prvom redu namijenjeno znanstvenoj i stručnoj javnosti, prije svih povjesničarima, arhivistima, lingvistima te općenito proučavateljima hrvatske pisane baštine, kao i djelatnicima baštinskih institucija, a naposljetku i onomu dijelu pučke javnosti koji sa zanimanjem prati i očekuje nove spoznaje o šibenskoj i dalmatinskoj prošlosti – napisao je u recenziji knjige prof.dr.sc. Kristijan Juran

Izdanje je objavljeno u nakladi Muzeja grada Šibenika, ima 182 stranice, a sastoji se od uvodne studije i kritičkog izdanja rukopisa prema prijepisu u Biskupijskom arhivu u Šibeniku (dr. sc. Iva Kurelac, Odsjek za povijesne znanosti Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu), prijevoda na hrvatski jezik (dr. sc. Nina Spicijarić Paškvan, Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci) i iscrpnog komentara, a rezultat je interdisciplinarnog filološkog i historiografskog istraživanja te razrješava ključne nedoumice i pogreške vezane uz dosadašnje tumačenje pitanja autorstva, provenijencije, naslova i sastava rukopisa.
Jedno od važnijih otkrića vezanih uz ovaj rukopis jest nalaz vlastoručnih marginalnih bilježaka Petrova nećaka, šibenskog humanista i povjesničara Dinka Zavorovića (oko 1540. – 1608.), čime prvi put dobivamo uvid u njegov autograf.

Pored neospornog doprinosa povijesnoj znanosti i toponomastici, ovo kritičko izdanje Zavorovićeva administrativnog spisa predstavlja vrijedan izvor i polazište za buduća filološka istraživanja jezične realnosti u mletačkoj Dalmaciji u 16. stoljeću. Knjiga će biti od velike koristi povjesničarima, ali i stručnjacima iz drugih humanističkih područja koji se bave interkulturalnim dijalozima između dviju obala Jadrana, napisao je prof.dr.sc.Boško Knežić.