Knjiga sadrži tri pripovijetke naslovljene: „Omara“, „NLO nevjesta“ i „Dečka“.

U prvoj, u rujnu 1943. godine, dan poslije kapitulacije Italije, poručnik talijanske vojske Marino Dacci ulazi u šibensku crkvu sv. Frane da bi posljednji put zasvirao na veličanstvenim orguljama don Petra Nakića u nadi da će tajna orguljaška skladba ispraviti disonantne akorde svijeta pred slomom; u drugoj pripovijetci, s radnjom sedamdeset godina poslije, neimenovani novinar razvije fetišističku fascinaciju Idom F., studenticom fizike i matematike, sa snažnim porivom da kao nevjesta svemirca iz NLO-a otputuje u daleka svemirska prostranstva; treća opisuje don Ružarija i sestru Fulgenciju, stanovnike malog svećeničkog doma iza masivnih vrata od hrastovine, koji je svijet za sebe, ali njihov će se mir izvrnuti naglavačke kada sestra otkrije da se jedino u muškom tijelu može pritjeloviti Isusu Kristu, simbolu njezina spasa...

Svi ti neobični likovi protagonisti su pripovjedaka Omera Raka, koji istražuje zagonetne porive i skrovite predjele ljudske duše u duhu mističnog i fantastičnog žanra pisanja. U svima trima autor, ne bez istančane satire, nevidljivom niti sudbine zašiva opskurne pojedinosti iz života osebujnih pojedinaca s njihovom žudnjom za izbavljenjem.

Rođen u Šibeniku 1957. godine, Omer Rak diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Pišući osvrte i komentare o kulturi, bioetici, medijima, znanosti i o drugim suvremenim društvenim fenomenima, radio je kao vanjski suradnik Vjesnika, Večernjeg lista, Novog lista, Glasa Istre kao i nekih specijaliziranih publikacija.

Objavljuje eseje u Tvrđi, časopisu za za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti Hrvatskog društva pisaca; u Zadarskoj smotri, časopisu za kulturu, znanost i umjetnost Ogranka Matice hrvatske u Zadru, i u Osvitu, godišnjaku za promociju kulturne i prirodne baštine šibenskog kraja, časopisu šibenskog Ogranka Matice hrvatske.

Napisao je više radio i kazališnih dramskih tekstova (Prizivanje duhova, Pupak usrid svita, Sablasni šešir, Malo, veliko, kvrgavo drvce), koji su nagrađeni, emitirani i uprizoreni. Pasionirani je istraživač prapovijesnog simbolizma, posebice neolitičkog. Iz toga opusa vrijedi izdvojiti studiju o neolitičkom simbolizmu, Danilski riton: struktura i simbolika kultne posude iz srednjeg neolitika (Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić”, Šibenik, 2008.), koja je nakon hrvatskog izdanja prevedena na engleski i 2011. objavljena kao The Rhyton from Danilo: Structure and Symbolism of a Middle Neolithic Cult-Vessel u uglednoj nakladničkoj kući Oxbow Books iz Oxforda.

Autor je tri romana Arkana Fausta Vrančića Šibenčanina i Kultna posuda (oba u izdanju Frakture, Zaprešić, 2014. i 2017.) te Oneiricon (V.B.Z., Zagreb 2021.), dvije knjige eseja Stoljeće na početku (Profil, Zagreb, 2008.) i Mistični simboli zavičaja (Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić”, Šibenik, 2019.).