Razgovori (ne)ugodni primoštenskog puka

Don Stipe Perkov predstavio svoju novu knjigu: 'Imam ja još puno materijala, ali to neka se objavi 10 godina nakon moje smrti'

Knjige   |   Autor: M.K.   |   02.07.2021 u 12:48

  B.A.
Ukupno 91 priča Primoštenaca u ulozi pripovjedača i svjedoka vremena u kojemu su živjeli, od 1980. do 2018. godine, nalazi se u novoj knjizi Don Stipe Perkova ‘Razgovori (ne)ugodni puka primoštenskoga’ predstavljenoj danas u Gradskoj knjižnici Jurja Šižgorića.

Riječ je o knjizi koja objedinjuje sve ‘razgovore’, ‘svjedočanstva’ i ‘portrete’ iz listova i časopisa kojima je don Stipe bio pokretač i glavni urednik od 1972. do 2019. godine. ‘Razgovori (ne)ugodni puka primoštenskoga’ aludiraju na čuveni naslov Andrije Kačića Miošića 'Razgoovr ugodni naroda slovinskog', kako smo danas doznali u knjižnici, možda i prvog 'bestselera' u Hrvata.

- To su priče ljudi od Rogoznice do Grebaštice, a događaju se otprilike od 1890. do 2000. godine. Htio sam ljudima dati prigodu da nešto kažu jer za to nisu ranije imali priliku. Nekad su slične priče bile zabranjivane, ili nisu bile podobne. U to vrijeme su govorile samo velike face, a 'mali ljudi' nisu imali priliku. Pričao sam s njima na terenu, u njihovom ambijentu, u kužini, ispod loze…Mnogi su mi rekli da bi pukli da nisu rekli te svoje priče, a do ove prilike nisu znali ni gdje ni kako – rekao nam je don Stipe Perkov prije promocije knjige.

Ima toga on još u škafetinu.

- Dnevnike pišem još od pedesetih godina prošlog stoljeća, od drugog razreda gimnazije. Ne bih to tako lako otvarao i morat ću u svojoj oporuci reći da se to sve skupa može objaviti i predočiti javnosti tek 10 do 15 godina nakon moje smrti. Ima tu puno imena i događaja koji bi poprilično uzburkali duhove – govori don Stipe.

Većina stanovništva je otišla iz tog kraja, priča don Stipe, populacija se smanjila peterostruko, a za to daje logičan razlog.

- Ako ste imali petero djece, samo jedno može ostati, četvero idu. Zemlje je dovoljno samo za jednoga i tako je bilo. Danas su opustjela i polja, nema žita. Taman bi sada bila vršidba, a nema ničega. To je što se tiče demografije, a oni koji su i dalje tu, pomalo vide i vrednuju to što su ostali da bi spasili kuću, zemlju, da se može živjeti i zaposliti, prodati koju litru ulja ili vina. Isplati se na kraju. Tu je još uvijek mirno i ekološki lijepo. Ljudi koji su ostali uglavnom su zadovoljni, iako bi baš kao i ja voljeli da je tu kao u unutrašnjosti Istre. Bogatiji smo od njih, povijesno, arheološki i etnografski, samo to treba valorizirati - priča nam don Stipe, a dokaz su njegovi Jurlinovi dvori u kojima iz svakog ugla izvire povijest, a imanje izgleda kao da je vrijeme stalo u vremenu kad se zemlja obrađivala.

O tome, i još puno priča, pročitajte u novoj knjizi don Stipe Perkova.

5 fotografija

POGLEDAJTE
GALERIJU

Podijeli: