Više od dva desetljeća spominje se izgradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom Lećevica u Splitsko-dalmatinskoj županiji, na samoj granici sa Šibensko-kninskom, u blizini Unešića. Isto toliko traje i borba mještana Lećevice protiv centra, kao i drugih ekoloških aktivista. Oni tvrde da će izgradnja tog centra zagaditi vodu u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji te u južnom dijelu Zadarske županije. Kako je danas u organizaciji Domovinskog pokreta predstavljeno na konferenciji za medije u Šibeniku, otpadni centar u Šibeniku zagadio bi i Krku, Čikolu i jezero Torak.
- Očekivali smo da će netko od odgovornih na to upozoriti, bilo gradonačelnik Burić ili župan Jelić, ali o tome samo šutnja. Zato smo i organizirali ovu konferenciju za medije - rekao je Mario Kovač, predsjednik Domovinskog pokreta Šibensko-kninske županije.
O tome je pred katedralom govorio i bivši ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović.
-Državna revizija prije nekoliko mjeseci ocijenila je sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj kao djelomično učinkovitim. Konkretno isto tako i dva takva centra u Marinščini kraj Rijeke i Kaštjunu kraj Pule. U Marinščini masovno prodaju kuće i terene zbog smrada . U Medulinu ne mogu živjeti od smrada iz Kaštjuna i nije im jasno u što je utrošeno 50 ili 70 milijuna eura europskog novca - rekao je Dobrović, uz napomenu da će u Lećevici posljedice biti i katastrofalnije.
Dopredsjednik Građanske inicijative za očuvanje pitkih voda Republike Hrvatske Anđelo Parčina smatra da sve vodi tome da će građani par litara vode plaćati 15 kuna iako su uz rijeke i izvorišta.
- U tom kršu i poroznom terenu gradi se septička jama. Međutim, još ima ulja u svići građana, moramo se svim snagama boriti protiv centra u Lećevici - rekao je Parčina i pozvao sve na izražavanje nezadovoljstva.
Upozorio je i kako su sva istraživanja za dobivanje dozvole za gradnju centra u Lećevici uglavnom falsificirani.
- Testna boja koja je prolivena kod Lećevice u tlo nakon dva mjeseca pojavila se u rijeci Jadro - naglasio je Parčina.
I Dobrović i Parčina rješenje zbrinjavanja otpada vide u gradnji lokaliziranih sortirnica i kompostana.