Antonija Modrušan, ravnateljica Galerije sv. Krševana, kazala je kako je ovo izuzetna izložba. 

- Naša Galerija je zaista na jako dobrom glasu. Kako se umjetnici i kustosi se druže, tako sam i ja s ovim umjetnicima postala prijateljica te smo na jedan jednostavan način uspjeli dobiti ovu izložbu u Šibeniku. Autori čiji su radovi izloženi danas ovdje su ili studirali ili dugo boravili na zapadu te je za napomenuti, kako je japanska grafika u svemu drugačija od zapadne. Razlike se vide u matriksu, bojama, nanošenju boja, papira... tako da su oni svoja iskustva, znanja i umijeća prenijeli na naše zapadne kolege. Obostrano je bilo, imali su značajan utjecaj jedni na druge. Tako da možemo reći da je ova izložba jedan most između Šibenika i Tokija. Večeras imamo ovdje dva vrhunska majstora grafike od kojih će nam jedan pokazati način na koji on stvara umjetnost – pojasnila je Modrušan. 

Nakon što je u Galeriji sv. Krševana otvorena izložba suvremene japanske grafike 32 HANGA, u Gradskoj knjižnici 'Juraj Šižgorić' Tamekane je održao i kratko predavanje o japanskom tradicionalnom ukiyo-e tisku i povijesti japanskih drvoreza i prikazao taj tisak na primjeru remek-djêlā slikara i drvoresca Katsushike Hokusaija, jednog od najvećih japanskih umjetnika. 
Potom je održao radionicu na kojoj je pokazao svoj postupak otiskivanja i objasnio autorski koncept uz korištenje posebnih tehnika, poput tiska zlatnih metalnih listova, tradicionalne tehnike gradacije vodenim bojama, poleđinskog tiska, utiskivanja itd. 

Umjetnički jezik suvremene japanske grafike koji se predstavlja u Šibeniku svjetski je prepoznat po virtuoznosti duktusa, originalnosti likovne poruke i savladavanju tehnika u kojima se autori izražavaju. Mnoge drevne i moderne grafičke tehnike razvili su upravo Japanci čija umjetnost tiska ima bogatu i dugu tradiciju i kvalitetu. 

Kao glavne posebnosti istočnjačke grafike naspram Zapadu ističe se način pripreme i otiskivanja matrice te odnos umjetnika i materijala. Zapadnjačke uljane boje u japanskim tradicionalnim tehnikama zamjenjuju materijali na bazi vode, a boja se u tradicionalnoj tehnici visokog tiska, drvoreza, nanosi kistom, za razliku od valjka na Zapadu. Upravo je zato otisak na prvi pogled sličan akvarelu ili gvašu. U Japanu se koristi i posebno, ručno izrađen papir washi te mnogi od najpoznatijih japanskih autora imaju svoje artizane – majstorske radionice papira koji se izrađuje u malim količinama, a koje čuvaju dugogodišnju tradiciju obiteljskih obrta.