Profesore Grčić, peti ste na listi broj 16. SDP-ove koalicije u IX. Izbornoj jedinici, a do sada ste se natjecali u X. izbornoj jedinici. Kako je do takve odluke došlo?

- Mogu reći da SDP danas u Predsjedništvu stranke ima čak pet članova iz Dalmacije, a u užem vodstvu stranke i još nekoliko Dalmatinaca. Kod formiranja lista za Dalmaciju predsjednik stranke Grbin vodio je očigledno računa da se mi kao nacionalno prepoznatljivi ljudi rasporedimo na način da možemo dati dodatni doprinos snažnom pozicioniranju SDP-a u IX. I X. izbornoj jedinici te priskrbiti određeni broj glasova koji će značiti bolji rezultat za SDP i koaliciju, nego što je to bilo prije četiri godine. Sve kao zalog ukupno boljem rezultatu koji će omogućiti SDP-u i partnerima da nakon izbora formiraju saborsku većinu i novu hrvatsku Vladu.

Na čemu temeljite taj optimizam? Što zapravo nudite građanima kao glavne programske odrednice u ovim izborima?

- Na prvom mjestu nam je briga za standard građana, a to znači povećanje mirovina i plaća. Prošli smo tri godine teške krize obilježene visokom inflacijom koja je srozala standard za većinu naših sugrađana. Nestvarno zvuče poruke vladajućih da „ljudi u Hrvatskoj nikad nisu bolje živjeli“. Kao da žive u nekom drugom, paralelnom svijetu. U osam godina, osim redovitog usklađenja, mirovine za naših preko milijun umirovljenika nisu dodatno rasle. S druge strane, te „mrvice“ kroz jednokratne dodatke nisu značajnije popravile stvari. Obećavali su da će omjer mirovine i plaće biti 60%, a danas nakon osam godina taj omjer je tek 40-ak posto. Zato smo mi jasno rekli - u idućem mandatu apsolutni prioritet moraju biti umirovljenici i mirovine. Povećat ćemo mirovine za oko 50% u mandatu, s današnjeg prosjeka od oko 500 eura na 750 eura. Mijenjat ćemo formulu za usklađenje i uvesti trajne dodatke između 5% i 10% na godišnjoj razini. Pokazalo se da novca ima za puno drugih stvari. E, pa sada su na red konačno došle mirovine i mi ćemo to zaista i ostvariti.

Koliko je to realno? Trebat će prilično novca za toliko povećanje mirovina?

- Napravili smo precizne projekcije. Prema njima očekujemo da će rast BDP-a osigurati i rast proračuna za 2-2,5 milijarde eura godišnje. Držimo da se iz tih novaca može izdvojiti između 500-750 milijuna eura godišnje za povećanje mirovina, a da se ne zakine druge korisnike proračuna, niti da to utječe na dodatno zaduženje države.

Zadnje izmjene koeficijenata u javnom sektoru povećale su plaće zaposlenicima. No, što je s radnicima u privatnom sektoru i njihovim plaćama?

- Moram reći da je i ta priča s koeficijentima u javnom sektoru problematična, jer mnogi ljudi – posebno oni na svim razinama obrazovnog sustava i sektora socijale – ostali su kraćih rukava. I to ćemo mi morati ispravljati. Također, HDZ-ovi ljudi uvijek prešute ono bitno – a to je da plaće u javnom sektoru nisu rasle dvije „inflacijske“ godine (2021-2022), da bi se onda u trećoj godini javila potreba da se sve to nadoknadi kako bi se barem pokrila ta visoka inflacija koja je prešla 30%. Ja sam to nazvao tek „vraćanjem duga“, a nažalost rekordna inflacija u Hrvatskoj se nastavlja pa će već u prvom polugodištu 2024. inflacija dodatno „pojesti“ taj rast plaća s početka godine.

A što s plaćama u privatnom sektoru? Kako država na to može utjecati?

- HDZ je pokazao svu nemoć u tom dijelu kad je mijenjao 9 zakona prošle godine da bi plaće u siječnju ove godine pale, a ne porasle. To samo govori da su neke mogućnosti iscrpljene i da se mora ići drugim pravcem. Mi smo krenuli od činjenice da je u zadnje tri godine vladala „inflacija pohlepe“, da su mnogi pumpali cijene iznad realnog rasta troškova i da su zgrtali ekstra profite. Tako su profiti rasli čak četiri puta brže od plaća i barem pet puta brže od mirovina. Zato smo poslali poruku poduzetnicima – pokažite svoju društvenu odgovornost, preraspodijelite dio svojih profita u plaće radnicima, mi ćemo vas podržati u tome smanjenjem poreza na dobit. Dakle, po principu veće plaće radnicima – manji porez na dobit poduzetnicima. Oni koji ostvaruju tri ili četiri puta veću dobit nego što isplaćuju radnicima, a nisu spremni povećavati plaće – morat će se suočiti s porezom na ekstra-profite, a onda ćemo mi kao vlada tako prikupljena sredstva preraspodijeliti najugroženijim građanima.

Je li to i realno provedivo?

- Da. Provedivo je. Država ima dovoljno instrumenata da to provede u djelo. Nećemo dopustiti ovakav rast nejednakosti i produbljivanje jaza između ljudi na rubu siromaštva i onih kojima inflacija ne nanosi nikakvu štetu. Vrijeme iza nas je pokazalo da su „dobitnici“ inflacije veliki dio poduzetnika, a osobito bankari, trgovci, kladioničari, preprodavači dugova… S druge strane, „gubitnici“ su umirovljenici, radnici na minimalcu, nezaposleni, socijalno potrebiti…. I mi to želimo mijenjati, i to je najveća razlika između nas i trenutno vladajućih.

Na kraju, recite mi što namjeravate učiniti s tom silnom apartmanizacijom naše obale? Razmišljate li o porezu na nekretnine te hoćete li povećati poreze privatnim iznajmljivačima u turizmu o čemu se sve češće govori?

- Apartmanizacija mora biti kontrolirana. Neki SDP-ovi gradonačelnici su već povukli poteze u pravcu ograničavanja izdavanja novih dozvola za gradnju višestambenih zgrada. No, držim da je još veći problem što je ta velika potražnja koja mahom dolazi iz inozemstva – preko 30% ugovora je baš sa strancima - strašno povećala cijene nekretnina na Jadranu. To je dovelo do neodrživog stanja za naše mlade ljude kojima je gotovo nemoguće doći do stana. Nema ni stanova za najam, studenti u Splitu, Zadru i drugim gradovima, koji nisu dobili smještaj u domu ne mogu naći stan za najam, a gomila je praznih stanova izvan sezone. Zato smo mi rekli – uvest ćemo porez na neiskorištene nekretnine, da bi vlasnike praznih stanova natjerali da ih ponude za najam. Ako to naprave, plaćeni porez na prihode od najma moći će iskoristiti da potpuno ponište obvezu plaćanja poreza na (neiskorištenu) nekretninu.

A što je s porezom na privatne iznajmljivače u turizmu?

- Nismo skloni podržati tezu da se tu ostvaruju tek tako velike zarade i da to treba dodatno oporezivati, a da se ne uđe u precizniju analitiku. Treba znati da su ulaganja u turizmu vrlo zahtjevna i dugo se „vraćaju“, a da ne govorimo o ubrzanom rastu troškova – od čišćenja i održavanja, preko energije, agencijskih i drugih troškova. Držimo da prije toga treba srediti sivo tržište najma, a ne da cijenu toga plaćaju uglavnom naši domaći ljudi koji uredno kategoriziraju i prijavljuju svoje objekte, svoje goste i uredno plaćaju porez. U toj sivoj zoni prednjače baš ovi novi inozemni vlasnici nekretnina koji niti kategoriziraju niti prijavljuju goste, a sve uz objašnjenje da su njihovi gosti „prijatelji i rodbina“. Strane agencije koje bukiraju te objekte izvan su dosega hrvatske države. Zato ćemo naglasak dati da se to rješava. A onda ćemo povući jasnu vrtu između „domaćina“ – ljudi koji imaju prebivalište tu kod nas koji će moći nastaviti iznajmljivati po sadašnjim uvjetima – te „ostalih ugostitelja“ koji nisu rezidenti, nisu domicilni i koji će moći iznajmljivati samo tako da osnivaju obrte ili firme – a to znači i da će poslovati i plaćati poreze sukladno tome. Tu razmišljamo i o dimenziji posla – nije isto imati dvije sobe ili jedan apartman s četiri kreveta ili desetak apartmana sa 20 ili više kreveta. Mi želimo zaštititi onaj dio iznajmljivača koji nikako ne spadaju u „profesionalni biznis“, već im je to tek manji dodatni prihod koji ima i određenu socijalnu dimenziju, posebno kod naših starijih sugrađana koji od samih, niskih mirovina teško mogu živjeti.