Osijek službeno sada ima 96.848 stanovnika, ali nije izgubio status velikog grada budući da prema već spomenutom zakonu svi gradovi u Hrvatskoj s više od 35.000 stanovnika imaju status velikog grada. U članku 19.a tog Zakona piše: “Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika.”

Osijek se po svemu uklapa u tu definiciju.

No, jedan grad nedaleko Osijeka nakon prošlog je popisa stanovništva izgubio status velikog grada. Vinkovci su, naime, u deset godina s 35.312 stanovnika pali na 31.057 stanovnika, piše N1.

Gradovi koji će imati manje gradskih vijećnika

I Osijek i Vinkovci, ali i još 13 gradova zbog pada broj stanovnika nakon lokalnih izbora u svibnju ove godine imat će manje vijećnika u gradskim vijećima. Broj vijećnika propisuje spomenuti Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te Zakon o lokalnim izborima koji su doneseni uoči prošlih lokalnih izbora 2021. godine. Popis stanovništva proveden je nakon toga u jesen iste godine, pa će službeni podaci o broju stanovnika općina, gradova i županija biti važeći na ovogodišnjim izborima.

Osijek time više neće biti u rangu Rijeke i Splita, gradova koji imaju između 100.000 i 200.000 stanovnika i čija gradska vijeća imaju po 31 člana. Osijek će od sada imati 27 vijećnika i pridružiti se Zadru i Velikoj Gorici u kategoriji gradova od 60.000 do 100.000 stanovnika.

U 15 gradova u svibnju će biti birano manje gradskih vijećnika nego sada, a zbog pada broja stanovnika ispod zakonom propisanih limita. Osim toga, devet će ih ostati i bez sada jedinog zamjenika gradonačelnika jer nakon posljednjeg popisa nemaju više od 10 tisuća stanovnika, što je kriterij za postojanje te dužnosti. Od tih 15 gradova, čak devet ih je na istoku Hrvatske, a četiri su u Osječko-baranjskoj županiji – Osijek, Beli Manastir, Belišće i Valpovo.

Tri županije imat će manje skupštinara

Povrh toga, zbog Osječko-baranjska i Šibensko-kninska županija nakon predstojećih lokalnih izbora birat će šest članova županijskih skupština manje, a Istarska županija četvero manje.

Osječko-baranjska županija pala je ispod 300.000 stanovnika pa će umjesto 47 članova županijske skupštine ubuduće ih imati 41. U Istarskoj županiji zbog pada broja stanovnika ispod 200.000 od sada će biti 37 umjesto 41 član skupštine, a u Šibensko-kninskoj županiji, koja je pala ispod 100.000 stanovnika, umjesto 37 bit će 31 skupštinar.

U Hrvatskoj je na prošlom popisu stanovništva pobrojano 3.871.833 stanovnika, što je 413 tisuća manje nego na popisu 2011. godine. Broj stanovnika u gradovima manji je za 238.831, a u općinama za 157.529 od broja popisanih 2011. godine.

Rimac: Teže preko izbornog praga

Manji broj vijećnika u općinama, gradovima i županijama mogao bi se odraziti i na dinamiku političkog života u lokalnim sredinama jer bi manjim strankama i nezavisnim listama put do vijeća i skupština bio teži. Time bi bila sužena i politička ponuda.

“Teoretski je moguće da se to odrazi na manje stranke jer će tada izborni prag, bez obzira na to kako je definiran izbornim zakonom, tehnički biti znatno viši. To se događa i na nacionalnim izborima gdje je čak moguće preći izborni prag, a ne dobiti zastupnički mandat”, kaže politički analitičar Ivan Rimac.