Zastupnici kandidate pitali o ZDS, pobačaju, dočeku rukometaša

Kandidat Mirko Klarić s Pravnog fakulteta u Splitu, na pitanje Mihaela Zmajlovića (SDP), kazao je da nije član političke stranke, no da je stranačko članstvo formalni kriterij, dok je, po njemu, za ustavnog suca puno bitnije osobni integritet i viši stupanj tolerancije.

SDP-ove zastupnike Arsena Bauka i Mariju Lugarić zanimalo je zašto je u životopisu zatajio članstvo u HDZ-u. Pojasnio je da se učlanio u stranku kao potporu stvaranju hrvatske države, ali da već 15 godina nije ni na koji način politički aktivan te da je očekivao da će ga na Odboru pitati o tome ako smatraju da je to važno pitanje.

"Vi na čelu stranke imate čovjeka koji je bio član HDZ-a kao i ja", poručio je SDP-ovcima. Komentirao je i najavu kandidature predsjednika Republike Zorana Milanovića na parlamentarnim izborima, rekavši da mu nije bio nesklon, no da su mu kolege pravnici ukazali na trodiobu vlasti i činjenicu da dok obnašate jednu funkciju vlasti ne možete se kandidirati za drugu.

SDP-ovu Ivanu Marković zanimalo je što Klarić misli o isticanju vjerskih simbola u javnim i zdravstvenim ustanovama, na što je kazao da je Hrvatska sekularna država te da je vrlo važno odvajati svjetovno od vjerskog.

HDZ-ov Josip Borić htio je čuti njegovo mišljenje o pravu na pobačaj, na što je kandidat uzvratio da je deklarirani vjernik, ali da to smatra moralnom kategorijom te da, kao muškarac, misli kako bi žene trebale imati ključnu ulogu u artikulaciji tog pitanja.

Pročelnik u upravi Grada Zagreba Željko Matijašec najviše je pitanja dobio u vezi s otkazivanjem dočeka brončanih rukometaša zbog nastupa Marka Perkovića Thompsona, nakon čega je Vlada preuzela organizaciju događaja. Na upit kako ocjenjuje postupak Vlade, kazao je da je Zagreb uzvratio tužbama Upravnom i Ustavnom sudu, u kojima je i sam sudjelovao.

Dok je Ustavni sud tužbu odbacio, Upravni sud još odlučuje. Nikolu Mažara (HDZ) zanimalo je smatra li da javna vlast treba pokazati posebnu osjetljivost prema događajima koji okupljaju ljude, na što je Matijašec uzvratio da nije za zabrane, ali da jest za diobu vlasti i ovlasti lokalne samouprave. Ustav jasno daje pravo svima na izražavanje mišljenja, na prosvjede i vjeroispovijest, poručio je.

"Doček nikome nije sporan, no politički je sporno hoće li se na pozornici čuti sporni pozdrav, s obzirom na legitimni zaključak Gradske skupštine da se na javnim površinama ne smije koristiti ZDS, kojeg se gradonačelnik pridržavao", pojasnio je Matijašec.

Predsjednik Odbora Ivan Malenica (HDZ) pitao je bi li na isti način štitio molitelje na trgu, LGBT povorku i antifašiste, na što je odgovorio da imamo pravo na različitost te da to što se nekome nešto ne sviđa ne znači da nemaju svi pravo na okupljanje, sve dok ne pozivaju na mržnju i nasilje.

Matijašec smatra i da Ustavni sud treba biti aktivniji te da je trebao reagirati na činjenicu da Vrhovni sud nije imao čelnika 14 mjeseci. Na pitanje Urše Raukar Gamulin (Možemo) o prizivu savjesti ginekologa kazao je da javno zdravstvo treba osigurati sve usluge sukladno zakonu te da to pravo treba biti zajamčeno svakoj ženi u općim bolnicama, neovisno o prizivu savjesti.

Odvjetnica Mila Mikecin Mišetić istaknula je da ustavni suci ne smiju biti članovi ni simpatizeri političkih stranaka te da Sabor treba postići dvotrećinsku većinu o najboljim kandidatima, no da među tim kriterijima ne smije biti bliskost s politikom.

Na pitanje Miše Krstičevića (SDP) treba li Ustav štititi pravo žene na prekid trudnoće, kazala je da Ustav štiti pravo na život. "Ustav jamči pravo na zdravstvenu zaštitu i kroz to bih promatrala pravo na prekid trudnoće do desetog tjedna", ustvrdila je.

Sudac Oliver Mittermayer smatra da ustavni suci ne bi trebali imati dvostruki mandat. O ustaškom pozdravu ZDS kazao je da se nalazi u prekršajnoj zoni i ne bi se smio upotrebljavati, ali da postoji izuzetak vezan uz HOS.

Na inzistiranje Raukar Gamulin da izričito kaže je li taj pozdrav dozvoljen ili nije, ponovio je da je u prekršajnoj zoni i da na to trebaju reagirati nadležna tijela. "Ti su branitelji na prvoj liniji branili Vukovar, kao i oni drugi, no ne znam kako to regulirati", dodao je.

Upitan predstavljaju li vjerski simboli u javnim i zdravstvenim ustanovama kršenje Ustava, kazao je da je Hrvatska zemlja s više od 90 posto katolika te da mu prisustvo časnih sestara u bolnicama nije neobično.

Sudac Vrhovnog suda Željko Pajalić, jedan od tri kandidata o kojima je Sabor raspravljao u prošlom pokušaju, ali ga nije uspio izglasati, odgovarajući na pitanje o moliteljima na trgovima rekao je da ne zna koji su njihovi ciljevi, ali da bi bilo nedozvoljivo kada bi se time promovirala bilo koja vrsta dominacije nad nekime, pa tako i muškaraca nad ženama.

Mažaru je odgovorio da Ustavni sud funkcionira, ali da nije sretna situacija to što radi s deset sudaca. Što se tiče ZDS-a, istaknuo je da nema nikakvih dilema oko ustaškog, fašističkog i nacističkog pokreta, no smatra da bi trebalo zakonom jasno urediti što je i kada zabranjeno. "Sve što je ustaško je protuhrvatsko", poručio je.

O prizivu savjesti liječnika naveo je da pacijentica ima svoje pravo, a postoji i priziv savjesti koji je "brana svim totalitarizmima", dok su ravnatelji bolnica ti koji pacijenticama moraju omogućiti ostvarivanje tog prava.

Što se tiče Milanovićeva pokušaja kandidature na prošlim parlamentarnim izborima, Pajalić je kazao da nema dileme da to nije mogao. "S obzirom na nadležnosti, ne može biti član stranke, morao bi prethodno dati ostavku na dužnost predsjednika i tek onda bi mogao sudjelovati na izborima", ustvrdio je.