Krištof smatra da je odluka da se produži popis dobra jer je bolje popisati sve nego dobiti nepotpune podatke.

Kaže da razloge zbog čega se to dogodilo treba potražiti u samom Zavodu za statistiku, piše N1. 

“Ja osobno vjerujem da je dio problema uzrokovan poteškoćama koje su se dogodile zadnji dan samopopisivanja i da se to svakako moglo izbjeći. Drugi dio je bio vezan uz angažiranje popisivača. Mislim da je kod samog javnog poziva odmah trebalo kao uvjet navesti i covid-potvrdu i da bi se u tom slučaju značajan dio sredstava koji se sad utrošio na testiranje mogao jednostavno uložiti u naknade popisivačima koje su očito preniske”, rekao je Krištof.

Napominje da je jasno da je temeljni motivator bilo kakvog rada plaća. “Zbog toga mislim da je iznimno važno da popisivači za svoj rad budu adekvatno plaćeni što nije sigurno da je trenutno slučaj”, ističe.

“Popis je obaveza”

Nada se, kaže, da će Zavod ipak uspjeti dobiti potpune podatke i da će se popisati cijelo stanovništvo.

“Mislim da se tu jednim dijelom mogla iskoristiti mogućnost kažnjavanja i da se na taj način eventualno dodatno motivira građane da se popisuju jer je popis zapravo obaveza. Donesen je Zakon o popisu i jasno piše da se svaki građanin mora popisati. Ako se nikoga zbog toga neće kazniti, čemu svrha takvog zakona. Naravno, ne treba ići općenito u kažnjavanje. No, da se kaznilo pet osoba koje su baš rekle da se odbijaju popisati, mislim da bi već sada i stope odgovora bile znatno veće”, rekao je.

U medijima se pojavila informacija da dio popisivača popis provodi i telefonski, a Krištof kaže da to nije dobro.

“Ipak, razumijem da se neki popisivači u nekim slučajevima odlučuju na taj način popisivanja. To bi svakako trebalo izbjegavati jer popis bi trebao biti izravan kontakt da se može točno utvrditi u kojem stanu koja osoba živi”, govori.

“Većina građana ne zna čemu služi popis stanovištva”

Popis stanovništva je, kaže, prvenstveno komunikacijski izazov i misli da Zavod nije napravio dobar posao jer većina građana uopće ne zna čemu služi popis.

“Popis prvenstveno služi tome da se ostala statistička istraživanja ne moraju provoditi na cijeloj populaciji… Dakle, temeljna svrha popisa je da on omogućuje da imamo funkcionalan statistički sustav. On omogućuje da se istraživanja provode uz znatno manje troškove i da budu puno preciznija i kvalitetnija”, smatra Krištof.

Razlog lošeg odaziva popisivača su male naknande

Smatra da se dio razloga zbog kojih popis kasni može pronaći i u lošem planiranju.

“Neobično je da se Zavod odlučio na tako relativno mali broj popisivača. Jasno je da su imali poteškoća s pronalaženjem adekvatnih popisivača, ali opet je to pitanje naknada. U prošlom popisu je bilo angažirano 15 tisuća popisivača, a u ovom popisu znatno manje. Vjerujem da su razlog manjeg odaziva niske naknade koje sam već ranije spomenuo. Neobično je da se Zavod odlučio za tako mali broj popisivača, pogotovo jer je Zavod komunicirao da očekuje da će se popisati najviše 30 posto stanovništva putem metode samopopisivanja. Na kraju, iako je odaziv bio 40 posto. Očito da je nedovoljan broj popisivača angažiran”, kazao je.