Prošle se godine, prvi put od ulaska Hrvatske u EU, više hrvatskih državljana iselilo iz Njemačke nego što se doselilo u tu zemlju, odnosno u Njemačku se lani doselilo nešto više od 20 tisuća Hrvata, a istodobno iselilo njih više od 24 tisuće, pokazuju podaci njemačkog ureda za statistiku. Iako mnogi smatraju, a posebno vladajući, da je riječ o promjeni dosadašnjeg negativnog trenda iseljavanja iz Hrvatske, demograf dr. Sjepan Šterc ističe da se ne radi ni o kakvoj promjeni trenda, nego o slučajnim oscilacijama koje su karakteristične za »vremenski niz izrazito negativnog trenda«.

– Oscilacije u migracijama su moguće, no problem je što ih političari odmah koriste u dnevnopolitičke svrhe i govore o promjeni trenda u uvjetima kada nemamo nikakvu migracijsku politiku, tvrdi Šterc, i podsjeća da je proces povratka iz Njemačke počeo još za vrijeme pandemije COVID-19, a posebno se pojačao zbog recesije u Njemačkoj. S druge strane, navodi dalje Šterc, Njemačka i razvijene zemlje zapada imaju problem sa socijalnom nesigurnošću, navečer vas je, kaže, strah sam šetati gradom, dok u Hrvatskoj taj osjećaj slobode predstavlja dodatno bogatstvo koje privlači iseljenike natrag u domovinu.

Zabluda o migracijama

Premijer Andrej Plenković nekoliko je puta istaknuo da ćemo dostizanjem 82 posto razvijenosti Europske unije, što je najavio za kraj mandata njegove Vlade, doći do točke kad se događa preokret u iseljavanju, odnosno kad se iseljenici počinju vraćati u Hrvatsku. No, Šterc kaže da je to jedna od zabluda jer migracije nisu dominantno vezane uz ekonomsku razvijenost.

– Pa pogledajte Njemačku! Jedna je od najrazvijenijih zemalja svijeta, a ima demografskih problema, kao i Japan. Problem kod njih je jedino što nisu dobro socijalno planirali pa su jeftino uvozili radnu snagu, a pokazalo se da iz državnog proračuna troše više na socijalizaciju uvezenih radnika, pojašnjava Šterc.

Pritom ističe da u uvjetima kad nemamo nikakvu migracijsku politiku, istu u Hrvatskoj umjesto Vlade vode poslodavci, koji neselektivno uvoze radnu snagu, što dokazuje i 190 tisuća radnih dozvola stranim državljanima.

– Sada tih 190 tisuća pomnožite s deset i lako se da zaključiti da ćemo za deset godina, uz nastavak iseljavanja, imati zamjenu stanovništva u Hrvatskoj, navodi Šterc, pri čemu posebno upozorava na negativan prirast stanovništva u Hrvatskoj.

– Prošle godine imali smo najgore moguće demografske pokazatelje – sve županije, 96 posto gradova i 92 posto općina bilježe prirodni pad broja stanovnika, a svake godine imamo 20 tisuća više umrlih nego rođenih, podsjeća Šterc.

Ministar demografije Ivan Šipić pozdravio je podatak da se više Hrvata vratilo iz Njemačke nego što ih je tamo odselilo, ali poručuje da će pravi uspjeh biti kada se u domovinu budu vraćale mlade obitelji te je najavio »nekoliko novih mjera u proračunu«. Iako novi ministar i novoustoličeno ministarstvo na kapaljku puštaju informacije o novim demografskim poticajima, gostujući na Hrvatskom katoličkom radiju krajem srpnja Šipić je najavio donošenje prvih konkretnih mjera na jesen.

Više pročitajte na portalu Novog lista.