Neke velike banke će vam naplaćivati naknadu za podizanje plaća, mirovine ili štednje na njihovim šalterima. Tako Privredna banka Zagreb, Zagrebačka i OTP banka naplaćuju takve naknade, a OTP ih povećava od veljače iduće godine s četiri na šest kuna po isplati, s tim da ukida naplaćivanje naknada za isplate s deviznih računa.

Za podizanje svota iznad pola milijuna kuna naknada je 200 kuna, a banka ne naplaćuje podizanje svota manjih od 100 kuna po danu. Zagrebačka naplaćuje tri kune po isplati sa svih računa građana, a korisnicima paketa dvije kune, s tim da oslobađa plaćanja naknade one koji podižu od 10.000 kuna do pola milijuna kuna, a za isplate koje prelaze 500.000 kuna naplaćuje 0,30 posto od podignutog iznosa, piše Slobodna Dalmacija.

Privredna banka za podizanje svota do 5000 kuna naplaćuje naknadu od tri kune, po 200 kuna naknade košta svako podizanje više od 100.000 kuna, a naknadu ne naplaćuje za isplate iznosa ispod 100 kuna niti za osjetljive i zaštićene skupine.

Koliko naknada, provizija i kamata bankama plati čovjek na godinu, ovisi o mnogo toga, o banci čiji je klijent, od toga kakvu vrstu računa ima i kakvim se uslugama koristi, te otplaćuje li neki kredit.

Još uvijek je besplatno podizanje novca na bankomatima matičnih banaka debitnim karticama. No, čim se primaknete bankomatima drugih banaka, počinju se vrtjeti brojčanici za naplatu naknada i za većinu banaka je svejedno jeste li debitnu karticu gurnuli u bankomat druge banke u svom kvartu ili bilo gdje u Europskoj uniji.

Za to će sedam banaka, Addiko, Erste & Steiermärkische, Hrvatska poštanska, OTP, Raiffeisen, Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka naplatiti naknadu koja se kreće od 1,5 do 2,50 posto od podignutog iznosa, plus fiksni iznos od devet do 25 kuna.

Svakih 100 kuna podignutih na bankomatu druge banke tako će koštati od 10,50 do 27,50 kuna. Ako ste 10 puta podignuli po 100 kuna na bankomatu druge banke, naknada će vas koštati od 105 do 275 kuna.

Minusi po tekućem računu, koji su zapravo okvirni krediti, stoje kod sedam banaka od 6,13 do 8,41 posto kamate. Tako onaj tko mjesečno koristi od 9000 do 15.000 kuna dopuštenog minusa plaća kamatu od oko 84 kune na mjesec po 7,61 posto kamate. Na godinu dana to je 1008 kuna kamate na dopušteni minus.

Tako osoba koja svakog mjeseca plaća za paket tekućeg računa po 85 kuna, godišnje izdvoji 1020 kuna naknade, ako se koristi dopuštenim minusom od 9000 do 15.000 kuna mjesečno, platit će godišnje još 1008 kuna kamate, ako je jednom mjesečno podizala po 3000 kuna kreditnom karticom na bankomatima drugih banaka u zemlji i inozemstvu, platila je naknadu od 1680 kuna.

Dodate li tome primjeru nenamjenski kredit od 100.000 kuna podignut prije godinu dana na rok otplate od pet godina i uz kamatu od 6,50 posto, onda se u prvoj godini otplate mjesečnog anuiteta od 1956 kuna ukupno otplati 5984 kune kamate na taj kredit. U prvoj godini se otplati tako 34 posto kamate od ukupnih 17.400 kuna kamate, koliko će dužnik otplatiti u svih pet godina otplate kredita, a svake će se godine iznos kamate smanjivati u korist otplate glavnice.

Kad se saberu svi troškovi paketa, korištenja minusa i podizanja gotovine kreditnom karticom u našem primjeru ispada godišnji trošak od 3708 kuna, koji raste na 9692 kune kada im se pribroji trošak kamate tijekom prve godine otplate nenamjenskog kredita od 100.000 kuna.

Banke u Hrvatskoj su u prvih devet mjeseci ove godine, prema podacima Hrvatske narodne banke, naplatile ukupno 7,26 milijardi kuna neto kamata, od čega je 63 posto, ili 4,6 milijardi kuna, naplaćeno kamata od građana.

Naknade i provizije:

1,26 milijardi kuna iznosi prihod banaka od provizija i naknada za platni promet

455 milijuna kuna iznos je provizije banaka za naknade za vođenje računa

1,06 milijardi kuna iznos je provizije banaka za naknade vezane uz kreditne kartice

107,7 milijuna kuna iznos je provizije banaka za naknade za internetsko, telefonsko i mobilno bankarstvo