"Vjerujemo kako ćemo u idućih nekoliko dana možda mogli dobiti neku ponudu i zato smo odlučili da ćemo se ponovno sastati idući tjedan. Ukoliko do tada ne bude konkretne ponude Ministarstva pravosuđa i uprave (MPU), tada će Upravni odbor UHS-a razmatrati točan datum početka mjera upozorenja i u kojem obimu bi se one provodile", rekla je glasnogovornica UHS-a Ivana Bilušić.

Podsjetila je da je Ministarstvo pravosuđa prošle godine povećalo određene koeficijente i plaće te da je obećano kako će do kraja 2023. biti donesen cjelovit zakon o plaćama. "Međutim, to se nije dogodilo", istaknula je.

Bilušić je ocijenila da bi pokretanje zakonodavne procedure bilo dobar korak jer "ovdje nije pitanje o novcima i nekim konkretnim brojkama, nego o tome da se nakon 24 godine napokon donese zakon koji će uspostaviti objektivne i jasne kriterije za izračun osnovice plaća sudaca, a koju određuje izvršna vlast koja ni na koji način nije povezana s kretanjima u društvu".

"Osnovica plaće za suce je 2009. bila veća nego osnovica iz 2023. godine. Povećanje koje smo dobili u svibnju 2023. već je pojela inflacija. Dakle, na nuli smo", dodala je.

Uoči istupa predstavnice UHS-a ministar Malenca je izjavio da su reforme u završnoj fazi te da pripremaju uredbe koje bi trebale stupiti na snagu 1. ožujka.

To, dodao je Malenica, otvara prostor da se nakon rješavanja plaća oko 250.000 službenika nastavi razgovarati sa sucima i pravosudnim djelatnicima oko cjelovitog uređenja njihovih plaća. Pritom nije želio prejudicirati daljnji razvoj događaja vezano uz najavljeni štrajk.

Prošlog svibnja u gotovo dvotjednom bijelom štrajku

Udruga hrvatskih sudaca (UHS) poslala je prošlog tjedna pritužbu Europskoj komisiji (EK) na rad Vlade RH, navodeći kako su plaće hrvatskih sudaca neprimjerene visine u odnosu na funkcije koje obavljaju te najavila da su članovi UHS-a spremni ponovno započeti mjere upozorenja.

U UHS-u su ranije podsjetili kako se do 2000. osnovica za obračun plaće vezala na iznos prosječne neto isplaćene plaće u prethodnoj godini (objektivni kriterij), a potom je određena zakonom, što je protivno Ugovoru o EU i Povelji Europske unije o temeljnim pravima te preporukama relevantnih institucija EU i Vijeća Europe.

Sudačka udruga istaknula je da je stoga tijekom 2023. poduzela i predložila niz mjera kako bi se uklonio svaki daljnji izravni utjecaj zakonodavne i izvršne vlasti na visinu plaće sudaca, zahtijevajući pritom, kao treći korak predložene reforme, i poboljšanje uvjeta rada sudskih službenika i namještenika s ciljem osiguranja regularnog funkcioniranja sudbene vlasti.

Uz to, UHS je ranije naveo da je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica tim povodom javno obećao usvajanje cjelovitog Zakona o plaći do kraja 2023., kojim bi se definirali objektivni kriteriji za usklađivanje osnovice uvođenjem tzv. indeksacije koeficijenata sudaca drugačije nego što je to sada propisano te uređenje materijalnih prava sudaca.

U UHS-u ukazuju da suci u RH, prema podacima iz 2022., unatoč nepovoljnom materijalnom statusu godišnje rade na više od milijun novih spisa, što je najviše po sucu u usporedbi sa svim članicama EU. Navode i da svjedoče svakodnevnom odljevu sudskih službenika bez kojih je otežano provođenje postupka u regularnim uvjetima.

Članovi UHS-a su tijekom prošlog svibnja bili u gotovo dvotjednom tzv. bijelom štrajku kojim su tražili povećanje plaća. Tijekom bijelog štrajka suci su dolazili na posao, ali su, osim u hitnim slučajevima, odgađali sve radnje u prvostupanjskim postupcima, dok su u drugostupanjskim postupcima održavali sjednice vijeća, ali nisu otpremali odluke.