Kako je rekla za Novu TV, ovo nije prvi put da su potrošači u igri mačke i miševa upravo u ulozi – miševa. “Dovoljno je prisjetiti se slučaja ‘švicarac’ pa onda slučaja s kreditiranjem Agrokora od strane banaka koje je naknadno proglašeno da baš nije bilo poželjno od strane našeg regulatora”, podsjetila je Vizek.

“Imamo opet takvu situaciju u kojoj imamo definitivno primjer naknadne pameti koja je dozvoljena nama smrtnicima, međutim, jednom regulatoru – on je doista, s obzirom na informaciju koju ima, trebao znati”, smatra Vizek.

Govorimo o Središnjoj banci koja ima uvid u sve transakcije koje banke provode.

“Kao što rekoh, Narodna banka ima uvid u svaki broj, svaku pojedinu transakciju koja obavlja pojedina komercijalna banka. Prema tome, ne stoji argument da je cijela ova stvar pokrenuta u onom trenutku kad je stiglo sedam prijava od strane potrošača”, rekla je Vizek.

“Imamo 840.000 prešutnih prekoračenja, a samo desetak tisuća dopuštenih. Središnja banka je trebala to znati ranije”, navodi.

“Posao regulatora je da osigura stabilnost financijskog sustava, a ovdje imamo jedan vrlo rizični prizvod. Naime, banke imaju kamatne i nekamatne prihode. Kod nekamatnih prihoda su najznačajniji upravo od naknada”, kazala je Vizek.

“Onog trenutka kad je krenula COVID kriza broj transakcija na kojima se naplaćuju naknade je smanjen i banke su htjele to nadoknaditi povećanjem iznosa naknada na ova prešutna prekoračenja i tu je krenuo cijeli problem”, objasnila je Vizek.

Banke su, zapravo, izmislile novi proizvod. No, zakonom je jasno rečeno da banke moraju svakome od nas naznačiti kolika je cijena neke usluge ili proizvoda.

“Zamjenica guvernera je izjavila da takvo ponašanje nije bilo u skladu sa duhom zakona – citiram. Ako nije bilo u skladu s duhom zakona, zašto nije bilo na vrijeme regulirano?”, pita se Vizek i dodaje kako ipak možemo vjerovati da banke neće biti korak ispred države.

“U ovom segmentu možemo vjerovati da banke neće biti korak ispred države, čak vjerujem da će ta regulacija biti puno stroža nego što bi bilo primjereno da bude”, rekla je.

“No, nažalost, ovakve se situacije ponavljaju pa možemo očekivati neki novi slučaj u kojem regulator neće reagirati na vrijeme”, rekla je Vizek i dodala kako je problem u financijskog pismenosti i nedovoljnom iskustvu građana koji ulijeću u ovakve situacije.

“Regulator se treba osigurati da se financijska pismenost poveća, država kroz obrazovni sustav mora poraditi na tome, ali definitivno je na regulatoru da zaštiti potrošače, čak i od njihova vlastitog neznanja, zato i postoji ured za zaštitu potrošača”, zaključila je Vizek.