Takve je djece u ovoj školskoj godini u Hrvatskoj bilo više od 4000, a stručnjaci upozoravaju da većina njih ima problema s motorikom i govorom. Uzrok su, kažu, prekomjerno korištenje mobitela i/ili laptopa.  

Prema podacima županijskih ureda za obrazovanje u Hrvatskoj, zasad nepotpunim jer se nisu još sva djeca upisala u školu, ove je godine bilo nešto više od 4000 djece koja su dorasla za upis u prvi razred osnovne škole, ali im je upis odgođen te će u školu krenuti sljedeće školske godine. 

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kažu da je riječ o između 10 i 12 posto djece te da su najčešći razlozi odgode upisa u prvi razred vezani uz specifična odstupanja u razvoju govora, jezika i fine motorike, koja se kroz naredno razdoblje mogu prevladati, odnosno prerasti ili kristalizirati u neki od specifičnih razvojnih poremećaja vezanih uz školske vještine. 

Nadalje, ističu da se druga velika grupa razloga za odgodu upisa odnosi na emocionalnu nezrelost u odnosu na dob te da se kod manjeg udjela djece radi o težim teškoćama u razvoju.

- U godini odgode od škole neophodno je da dijete pohađa vrtić, kao i sve dijagnostičke postupke i terapijske te rehabilitacijske tretmane koje je školski liječnik utvrdio da treba na pregledu za upis u prvi razred, kako bi dijete u najvećoj mjeri napredovalo kroz tu godinu - poručili su iz HZJZ-a. 

Reedukator psihomotorike Domagoj Maglica za Index je ispričao da u današnje vrijeme sve više djece ima nekakvu teškoću i da tome značajno pridonose ekrani poput mobitela, laptopa i tableta. 

Upravo se termin ekranizam, poznat i kao digitalni autizam, sve više koristi u javnom diskursu, najčešće kao upozorenje roditeljima i apel stručnjacima. Psiholozi ovaj termin karakteriziraju kao određenu ovisnost o ekranima, a s obzirom na to da većina ljudi mnogo slobodnog vremena provodi upravo na svojim pametnim telefonima, računalima i pred televizorima, tome su, nažalost, izložena i djeca. 

Maglica kaže da roditelji djeci od najranije dobi 'guraju' ekrane kako bi ih smirili, no da pritom ne shvaćaju da time samo štete njihovom razvoju. 

- Djeca ne stignu obraditi toliko ulaznih informacija i mozak im bude preopterećen na neki način. Naravno, postoje i drugi krivci za odgodu od škole koji su prirodni te nije nikakva sramota tražiti odgodu ako dijete psihički nije zrelo, primjerice, ako je u pitanju hiperaktivnost, zaigranost ili kašnjenje u psihomotornom razvoju. Kroz rad sam se susreo s djecom koja su na mobitelu kao 'na svom terenu'. Primjerice, kada dobiju radnu bilježnicu sa zadacima, onda po njoj listaju kao na tabletu, pokušavaju pauzirati stranicu i takve stvari. Vidio sam slučajeve gdje su pokušali zoomirati slikovnicu. To je čest primjer kod djece iz autističnog spektra. - kazao je Maglica.

- Djeci treba dati slobodu da budu djeca, a ne ih forsirati na nešto radi raznih uvjerenja. Moj savjet je da ih se makne od ekrana te da se roditelji uključe u smislenu igru sa svojim djetetom, poput slaganja puzzli, kockica, umetanja i raznih provlačenja kroz rupice itd. Na takav način se kod djece potiče razvoj kognitivnih i motoričkih funkcija, koje su kasnije korisne u ostvarivanju zadataka grafomotorike i ostalih aktivnosti za školu. Naravno da smo svi svjesni da živimo u digitalnom dobu, ali djetinjstvo mora biti djetinjstvo i djeca moraju razvijati igru i maštu - nastavlja.

Prema dosad poznatim informacijama za ovu školsku godinu, Služba za školsku i adolescentnu medicinu Istarske županije pregledala je 1825 djece, od toga 816 djevojčica i 1009 dječaka. U školu su upisana 1682 učenika - 907 dječaka i 775 djevojčica. 

Dakle, gotovo osam posto pregledane djece nije upisano u prvi razred, a riječ je o brojci koja je od prošle godine porasla. Tada je odgodu upisa dobilo šest posto pregledane djece. 

Istarska služba po potrebi i dalje vrši preglede za upis u osnovnu školu, pa bi se ova brojka mogla mijenjati, no okvirno stanje je svima jasno. 

- Ove godine za Istarsku županiju donesene su 143 odluke o odgodi učenika, za 41 djevojčicu i 102 dječaka. Odluka se donosi u najboljem interesu djeteta, a razlozi su uvijek višestruki, najčešće u smislu emocionalne nezrelosti, govorno jezičnih teškoća, problema s grafomotorikom i ostalih individualnih zdravstvenih razloga - kažu i napominju da se grafomotoričke teškoće statistički ne obrađuju izdvojeno od ostalih teškoća. 

Na području Osječko-baranjske županije Služba za školsku i adolescentnu medicinu pregledala je 2516 djece, 1337 dječaka i 1179 djevojčica, prije upisa u prvi razred osnovne škole. 

Od toga je za njih 275 predložena odgoda školovanja na godinu dana. Iz podataka koje su nam ustupili, riječ je o 180 dječaka i 95 djevojčica. Najčešći razlozi odgode su, isto kao i u Istri, socio-emocionalna nezrelost, kašnjenje u jezično govornom razvoju, teškoće u grafomotoričkom razvoju, teškoće vezane uz socijalnu komunikaciju i sva ostala stanja kod kojih bi odgoda školovanja mogla pozitivno utjecati na djetetov psihofizički razvoj. 

Prvo nacionalno istraživanje o predškolskoj djeci pred malim ekranima u Hrvatskoj, koje su proveli Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba i Hrabri telefon, pokazalo je da je 79 posto djece mlađe od dvije godine već počelo koristiti ekrane. Među gotovo 700 predškolaca, o kojima su izvještavali njihovi roditelji za potrebe ovog istraživanja, nema nijedan koji ne koristi barem jedan elektronički uređaj - suvremene tehnologije koriste svi. 

Istraživanje je, između ostalog, pokazalo da više od dvije trećine djece koristi mobitel i tablet, a da ih se 60 posto koristi računalom te isto toliko tijekom tjedna provodi uz ekrane dva ili više sati. Prema tim podacima, predškolci u prosjeku pred ekranom provode 2.4 sata radnim danom te tri sata vikendom. Isto tako, nakon navršene šeste godine 71 posto predškolske djece uz ekrane provodi dva ili više sati dnevno, a vikendom to radi njih čak 82 posto. 

Nadalje, istraživanje je pokazalo da djeca najviše vremena i dalje provode pred televizorom, i to nešto više vikendom (97.2 posto djece) nego radnim danima (95.5 posto djece). 

Istraživanje je obuhvatilo i stavove roditelja te pokazalo da gotovo 50 posto njih djeci daje male ekrane kako bi se zabavila, da 56 posto roditelja nastoji djeci zaokupiti pažnju elektroničkim uređajima te da više od trećine roditelja smatra da su elektronički uređaji djeci korisni za učenje.