Prema istraživanju CroCOSI, koje je 2021./2022. provedeno treći put, 36,1 posto osmogodišnjaka ima debljinu, a  Hrvatska, kao ni druge europske zemlje, nije uspjela zaustaviti porast debljine u djece, istaknuto je na predstavljanju.

Učestalost ovog velikog javnozdravstvenog problema i dalje raste, istaknula je epidemiologinja Sanja Musić Milanović, voditeljica istraživanja „Europske inicijative praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)“ Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije.

Naime, u prvom krugu  CroCOSI istraživanja 2015./2016. zabilježena prevalencija debljine u osmogodišnjaka bila je 34,9 posto, a u drugom krugu 2018./2019. iznosila je 35 posto.

“Činjenica da svako treće dijete ima problem prekomjerne tjelesne mase ili debljine predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Ta djeca imaju povećan rizik da u odrasloj dobi također imaju isti problem, što posljedično znači veći rizik oboljenja od drugih kroničnih nezaraznih bolesti čime raste i očekivani teret za zdravstveni sustav”, upozorila je Musić Milanović.

Uspoređujući rezultate po regijama, najmanji udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom zabilježen je u Gradu Zagrebu, njih 28,6 posto, dok je najveći udio bio u Panonskoj regiji, 38,9 posto. U toj regiji, istaknuto je, svako peto dijete ima debljinu.

Debljinu je moguće prevenirati

Među obiteljima nižeg socioekonomskog statusa  zabilježena je veća učestalost ovog problema. Istraživanje je također pokazalo kako prekomjernu tjelesnu masu i debljinu u djece roditelji ne prepoznaju u mjeri u kojoj je ona stvarno prisutna kod djece, a slabo je prepoznaju i liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i školskoj medicini.

Uz podatke o uhranjenosti djece, CroCOSI istraživanjem prikupljeno je mnoštvo informacija o stilovima života djece, njihovim prehrambenim navikama i tjelesnoj aktivnosti.

Rezultati tako pokazuju da 81,1 posto osmogodišnjaka svakodnevno doručkuje, ali da tek 3,1 posto djece konzumira preporučenih pet porcija voća i povrća dnevno. Zaslađene sokove četiri i više puta tjedno pije svako četvrto dijete, njih 26,4 posto.

Pokazalo se i da 37,3 posto djece u svoje slobodno vrijeme provodi dva ili više sata pred ekranima, a u vrijeme pandemije uočen je porast slobodnog vremena provedenog pred ekranima u svakog trećeg djeteta.

Voditeljica istraživanja Musić Milanović istaknula je kako se prekomjerna tjelesna masa i debljina mogu prevenirati te da je neophodno ulagati napore u očuvanje zdravlja od najranije dobi.

„Važno je krenuti s odlučnim djelovanjem zajedničkim snagama, na svim razinama.  Prevencija debljine nije odgovornost ni pojedinca ni nekog pojedinačnog sektora, nego joj treba pristupiti kroz sustavnu provedbu sveobuhvatnih, multisektorskih intervencija”, poručila je.