Projekt nabave ovog sustava i opremanja policajaca započet će tijekom iduće godine. U proračunu Ministarstva unutarnjih poslova za iduću godinu bit će predviđena sredstva za ovu namjenu.

"Snimanje intervencija prije svega će služiti zaštiti policajaca od neopravdanih optužbi na njihov račun, a onda i zaštiti građana od eventualnog prekoračenja ovlasti i prekomjerne upotrebe sile", objasnio je jedan od sugovornika tportala.

Ovaj projekt, kako je najavljeno, bit će predstavljen javnosti u idućim tjednima.

Projekt najavljen još 2015. godine

U rujnu 2015. godine najavljen je projekt e-policija. Policija je na odorama trebala imati kamere koje će snimati njihova postupanja prema građanima. Snimka se, prema tadašnjim najavama, trebala tri mjeseca čuvati u arhivi. Građane kojima prilaze i s njima započinju razgovor moralo se upozoriti da se razgovor snima kamerom.

Sustav je, naime, tada uspostavljen na 10 lokacija - u šest policijskih postaja Policijske uprave zagrebačke te još u četiri policijske uprave, i to osječko-baranjskoj, primorsko-goranskoj, istarskoj i splitsko-dalmatinskoj - a na svakoj lokaciji činio ga je e-kiosk s 20 kamera, aplikacijom za praćenje zaduživanja i razduživanja kamera te za čuvanje snimaka.

U listopadu te godine krenule su i ophodnje policije s kamerama, a tada je na posebnoj konferenciji za novinare predstavljen sustav upravljanja policijskim kamerama.

"Osnovni cilj i svrha korištenja kamera, odnosno snimanja policijskih postupanja, zaštita je policijskih službenika od neutemeljenih pritužbi građana, čime se stvara negativna slika policije u javnosti i ako je postupanje obavljeno u skladu s važećim propisima i pravilima struke, a s druge strane i zaštita građana od eventualnih pogrešnih i protupravnih postupanja policijskih službenika", objašnjeno je na posebnoj konferenciji za novinare, piše Tportal.

Osim kamera na odorama policajaca, tada je puštena u rad i posebna aplikacija za građane. Ideja je bila da sami građani snime neko kazneno djelo i to odmah pomoću aplikacije šalju policiji čiji su djelatnici u najbližem operativno-komunikacijskom centru istog trenutka trebali moći vidjeti fotografiju ili snimku te reagirati u pravo vrijeme i uhititi počinitelja. No, građani su htjeli snimati i samu policiju, a policija se više puta bunila zbog toga što ih građani snimaju.

Naime, opći sindikat MUP-a i Policijska uprava karlovačka izdali su zajedničko priopćenje u kojem su reagirali zbog navodne štete ugledu policije, i to zato što su ih građani snimali, a snimke su, osim u sustav za prijavu, izlazile u javnost. Policajci su negodovali, sindikati su se bunili, no kamere su snimale. Definitivan kraj i jednog i drugog projekta dogodio se samo par mjeseci poslije, u prosincu 2015. godine.

Šira javnost prisjetit će se da je u to doba MUP objavio snimku jedne intervencije u Osijeku, kada je policajac brutalno postupio prema starijoj ženi koja je prešla cestu dok je na semaforu bilo crveno svjetlo. Nakon toga službenih snimaka uglavnom nije bilo u javnosti.