Inas Sharif sa sinom je prije šest godina došla u Njemačku – u sklopu tzv “spajanje obitelji”. Danas ta Sirijka živi odvojeno od supruga. Ona je samohrana majka. Jako bi voljela dobiti njemačko državljanstvo. Za nju i sina, kaže, to bi značilo sigurnost. “Želimo ostati ovdje i ne bojati se da će nas u jednom trenutku vratiti.”

Planirana reforma Zakona o državljanstvu, na koju je vladajuća njemačka koalicija već pristala u koalicijskom sporazumu, trebala bi omogućiti Sharif bržu naturalizaciju. No, u jednom segmentu to bi joj moglo postati problem, piše Deutsche Welle.

Njemačka vlada je u srijedu, 23. kolovoza, usvojila prijedlog zakona u koji je javna televizija ARD iz Berlina imala uvid. Prema tom nacrtu, naturalizacija bi ubuduće trebala biti moguća uglavnom nakon pet godina – umjesto dosadašnjih osam. S “posebnim integracijskim postignućima” i dobrim poznavanjem jezika i nakon tri godine.

Sigurnost egzistencije
Međutim, postoji jedna “caka”: preduvjet da sami osigurate sredstva za život bio je i trebao bi ostati glavni preduvjet za stjecanje njemačkog državljanstva. U pravilu, nitko tko prima novac od države ne bi trebao dobiti državljanstvo. U tom bi smislu Zakon o državljanstvu mogao postati stroži nego dosad.

To bi mogao biti problem za Sharif. Trenutno u sklopu prekvalifikacije pohađa školu za socijalno-pedagošku asistenticu i ovisi o državnim potporama. Možda će tako ostati iu budućnosti, jer je njezin sin autističan i treba mu puno brige. Stalni posao za nju trenutno nije moguć.

Do sada je postojala iznimka za sve one čije su okolnosti takve da “nisu sami odgovorni” za korištenje državnih potpora. To znači, na primjer, da netko ne može naći posao zbog invaliditeta. Međutim, u prošlosti su vlasti i sudovi tu uredbu tumačili s različitim stupnjevima strogosti.

Posebne iznimke
Sada je taj stavak u potpunosti izbrisan i umjesto njega su navedene posebne iznimke: na primjer za takozvane “gastarbajtere” koji su došli raditi u Saveznu Republiku Njemačku od 1950-ih do 1970-ih, i za takozvane ugovorne radnike koji su došli u DDR do 1990. Također bi trebala postojati iznimka za osobe koje ne zarađuju same za život nego rade puno radno vrijeme i to su radile najmanje 20 mjeseci u posljednja 24 mjeseca – te za roditelje koji žive s djetetom i drugog roditelja koji radi puno radno vrijeme.

Takva formulacija nije bila predviđena u prvom nacrtu zakona Ministarstva unutarnjih poslova Njemačke. Dodana je tek u drugoj verziji, koju je ministrica Nancy Feser (SPD) predstavila u svibnju. To znači da svatko tko dobije njemačko državljanstvo mora biti “ekonomski integriran”.

Planirani popis iznimaka ne uključuje, primjerice, samohrane roditelje koji ne mogu raditi ili mogu raditi samo skraćeno radno vrijeme kako bi čuvali svoju djecu, članove obitelji kojima je potrebna njega, osobe s invaliditetom i, na kraju, ali ne manje važno, pripravnike i studente .

Mnogi ga žestoko kritiziraju. Prijedlog zakona, koji bi sada trebao usvojiti Vlada, u obrazloženju izričito navodi problem i ističe da se te osobe mogu naturalizirati kroz uredbu o teškoćama “ako su poduzele sve što je objektivno moguće i subjektivno razumno da trajno osiguraju egzistenciju”.

Riječ je o tzv. procijenjenoj naturalizaciji u skladu s člankom 8. Zakona o državljanstvu. Prema toj odredbi ne postoji pravo na državljanstvo, već je stvar kako to procijene nadležne službe. U praksi, primjerice, od toga trenutačno profitiraju profesionalni sportaši koji bi trebali biti uvršteni u reprezentaciju.

Više državljanstava, manje jezičnih certifikata
Trebala bi postojati još jedna promjena u jednoj vrlo temeljnoj točki: zahtjev da se morate odreći prethodnog državljanstva treba ukloniti. U praksi je već danas slučaj da je dvojno ili višestruko državljanstvo pravilo, a ne iznimka za naturalizirane osobe. Stopa raste s godinama, a 2022. godine iznosila je 74 posto. To je zbog brojnih iznimaka, na primjer za sve državljane EU i Švicarske – ili ako odricanje od prethodnog državljanstva nije moguće ili je moguće samo pod posebno teškim uvjetima. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, prošle je godine 99,9 posto Sirijaca zadržalo sirijsko državljanstvo.

Trebalo bi postojati i pojednostavljenja u dokazivanju jezičnih vještina. Za pripadnike gastarbajterske generacije to bi trebalo biti dovoljno za nesmetano komuniciranje u svakodnevnom životu.

Savezna vlada reformom želi strancima koji stalno žive u Njemačkoj dati “znatno atraktivniju ponudu” za stjecanje njemačkog državljanstva nego dosad. Ona se nada da će to dati poticaj za “brzu integraciju”. Državljanstvo dolazi s pravima i obvezama. Konkretno, puno političko sudjelovanje kao što je sudjelovanje na saveznim izborima moguće je samo s njemačkom putovnicom.

Prema podacima Saveznog ureda za statistiku, stopa naturalizacije prošle je godine iznosila 3,1 posto stranog stanovništva koje je u Njemačkoj živjelo najmanje deset godina – nešto više nego prethodnih godina. Osobito velik broj Sirijaca koji su došli od 2015. naturalizirani su, piše Deutsche Welle.

I Inas Sharif voljela bi uskoro biti jedna od njih: “Iskreno govoreći, mislim da je pet godina dovoljno. Ako damo sve od sebe, ako se integriramo i ako naučimo njemački jezik…”

Federalno ministarstvo unutarnjih poslova do 2028. godine želi provjeriti jesu li promjene dovele do veće stope naturalizacije. Nakon što vlada usvoji zakon, o njemu mora raspravljati i odobriti ga Bundestag.