Pritom je prosječna cijena četvornog metra novog stana u Zagrebu iznosila 2.830 eura, što je 7,9 posto više nego godinu prije, a u ostalim naseljima 2.059 eura ili 7,5 posto više.

Prosječna cijena četvornog metra novih stanova koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez programa društveno poticane stanogradnje (POS), iznosila je u Hrvatskoj u prvom polugodištu ove godine 2.473 eura, što je 6,3 posto više u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, a 4,8 posto u odnosu na drugo polugodište lani, pokazuju podaci DZS-a.

Pritom je u Zagrebu cijena kvadrata na godišnjoj razini porasla za 7,7 posto, na 2.835 eura, a u ostalim naseljima za 6,3 posto, na 2.177 eura.

Prosječna cijena četvornog metra stanova POS-a u prvom je ovogodišnjem polugodištu iznosila 1.342 eura i bila je 2,8 posto viša u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine.

Podaci DZS-a pokazuju i da je u prvom polugodištu 2024. u Hrvatskoj prodano 1.838 novih stanova, od čega 792 u Zagrebu i 1.046 u drugim naseljima. Od ukupnog broja prodanih novih stanova, 148 su stanovi POS-a, dok su njih 1.690 prodala trgovačka društva i druge pravne osobe.

Na hrvatskom tržištu nekretnina u 2023. godini ostvareno je 116.961 kupoprodaja, što je u odnosu na 2022. blagi rast od 0.2 posto, dok je istovremeno ukupna vrijednost prodanih nekretnina porasla za 6.2 posto, na 9.1 milijardu eura, pokazala je analiza Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ).

Prema podacima iz publikacije “Pregled tržišta nekretnina RH u 2023. godini”, koju EIZ izrađuje za Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, vrijednost prodanih nekretnina od 9,1 milijardu eura predstavlja 12 posto lanjskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pri čemu najznačajniji udio u vrijednosti ugovorenih kupoprodaja imaju stanovi, 39.2 posto.

Slijede građevinska zemljišta s udjelom od 21.9 posto te obiteljske kuće s 18.4 posto.

Sedmi put da se izdaje ova publikacija

Za razliku od 2022. godine kada se najveći broj kupoprodaja odnosio na stanove i apartmane, lani je najveći dio kupoprodaja otpao na poljoprivredna zemljišta, kojih je ostvareno 32.240, čime su činile 27.6 posto ukupnog broja kupoprodaja hrvatskog tržišta nekretnina.

U 85 lokalnih jedinica medijalne cijene prodanih stanova/apartmana kretale su se između 1001 i 2000 eura po kvadratu, a i u ovom cjenovnom razredu većina jedinica, njih 54, smješteno je u priobalnom području i na otocima, dok se preostala 31 jedinica nalazi u kontinentalnom dijelu zemlje.

S druge strane, medijalne cijene stanova i apartmana u rasponu od 500 do 1000 eura po metru kvadratnom zabilježene su u 28 jedinica lokalne samouprave, od kojih se većina, njih 21, nalazi u kontinentalnim županijama.

Medijalne cijene stanova i apartmana do 500 eura po kvadratu zabilježene su u svega pet jedinica – općinama Darda i Đurđenovac u Osječko-baranjskoj županiji, općinama Plitvička Jezera i Perušić u Ličko-senjskoj županiji te u gradu Vukovaru u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Split ima najviše medijalne cijene građevinskih zemljišta

Obiteljske kuće znatno su skuplje u jadranskim jedinicama lokalne samouprave u odnosu na kontinentalne, a s najvišim medijalnim cijenama izdvaja se Cres s 2172 eura po kvadratu.

Zatim slijede stanovi i apartmani s 25.932 kupoprodaja ili 22. posto ukupnog broja, pa građevinska zemljišta, s 23.728 transakcija, te obiteljske kuće, kojih je lani kupljeno odnosno prodano 14.285, navodi se u EIZ-ovoj publikaciji, već sedmoj po redu u kojoj se analizira hrvatsko tržište nekretnina.

Usporedbe radi, u 2022. je zabilježen međugodišnji pad broja kupoprodajnih transakcija za 12.9 posto, a u 2021. godini rast na godišnjoj razini za 30 posto.

Očekivano, Grad Zagreb prednjači prema broju lani ostvarenih transakcija, njih 14.901, a slijede urbana središta u priobalju – Zadar s 2326 kupoprodaja, Split s 2313 i Rijeka s 1478 kupoprodaja, dok se u kontinentalnom dijelu zemlje izdvajaju Osijek s 2027 i Karlovac s 1232 kupoprodaje.

Većina kupoprodaja se odnosi na kupoprodaju stanova/apartmana, koje su učestalije u urbanim središtima, odnosno većim gradovima poput Zagreba, Rijeke, Splita, Pule, Koprivnice, Osijeka, Velike Gorice, Varaždina, Zadra, Vukovara, Vinkovaca, Karlovca, Slavonskog Broda i Dubrovnika.

Zanimljivo je, primjećuju iz EIZ-a, da se u toj grupi, pored većih gradova, nalaze i njihova susjedna područja poput općine Viškovo u blizini Rijeke, grada Solina u blizini Splita te grada Dugog Sela u blizini Zagreba.

“Naime, uslijed naglog rasta cijena nekretnina povećala se potražnja za kupnjom stambenih nekretnina u lokalnim jedinicama koje obilježavaju prednost blizine većeg grada i povoljnije cijene nekretnina”, pojašnjavaju.

Kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu, na otocima te u dijelu zaobalja Istre i srednje Dalmacije, dok u ostatku Hrvatske prevladavaju kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta, navedeno je u publikaciji.

Veliki utjecaj na cijene nekretnina u priobalnim jedinicama lokalne samouprave naravno ima turizam, pa tako najvišu medijalnu cijenu stana/apartmana po kvadratnom metru bilježi općina Bale u Istri, 4264 eura, pa općina Punat na otoku Krku, 3427 eura, zatim Omišalj s 3149 eura, Rovinj s 3120 eura i Malinska-Dubašnica s 3017 eura.

Nakon njih slijede Opatija, Dubrovnik, Split, Župa Dubrovačka, Lovran, Baška, Umag, Dobrinj, Hvar i Krk, koji postižu medijalne cijene stanova/apartmana iznad 2500 eura po metru kvadratnom.

Grad Zagreb se s medijalnom cijenom stana/apartmana po četvornom metru od 2299 eura smjestio u grupu od 41 lokalne jedinice u kojima se medijalna cijena stana/apartmana kreće u rasponu od 2001 do 2500 eura po metru kvadratnom.

S najvišim medijalnim cijenama građevinskog zemljišta ističu se Split, s 286 eura po metru kvadratnom, te Fažana, s 247 eura.

Druga krajnost, s medijalnom cijenom građevinskog zemljišta od euro po kvadratu i manje, su jedinice Čeminac, Draž, Donji Miholjac i Ernestinovo u Osječko-baranjskoj županiji, zatim Bednja, Donji Martijanec i Maruševec u Varaždinskoj, Čazma u Bjelovarsko-bilogorskoj, Selnica u Međimurskoj te Glina u Sisačko-moslavačkoj županiji.

U jadranskim jedinicama lokalne samouprave lani je bilo najskuplje i poljoprivredno zemljište, a najviša medijalna cijena, od 38 eura po metru kvadratnom, zabilježena je također u Fažani. Iza te istarske općine, s medijalnom cijenom poljoprivrednog zemljišta od 29 eura po kvadratu slijedi Baška Voda, pa Solin i Seget, s po 28 eura po četvornom metru.