Najveći grad Zagreb, oko čijeg će se upravljanja najviše lomiti koplja na predstojećim izborima u svibnju, povećao je broj zaposlenih u gradskom poglavarstvu za 21 posto, piše Večernji list.

– Prema zadnjem raspoloživom podatku, krajem 2019., u 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave bilo je zaposleno 19.047 službenika i namještenika, odnosno 2409 zaposlenih u županijama, 10.777 u gradovima i 5861 u općinama. U Zagrebu je bilo zaposleno ukupno 3085 službenika i namještenika – navodi bivša ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, sada znanstvenica Ekonomskog instituta Zagreb koja se u svom radovima najviše bavi funkcioniranjem lokalne uprave. 

Pokazalo se da je zaposlenost na lokalnoj razini najviše rasla u prvoj godini nakon izbora, nakon što dođe do smjene vlasti u gradovima, općinama i županijama. Podataka za  2020. godinu još nema, no sudeći po stanju na kraju 2019.  u odnosu na 2018. godinu, kadrovske službe imale su pune ruke posla i pred kraj ovoga mandata.

Primjerice, porast zapošljavanja u 2019. u odnosu na 2018. evidentan je u općinama  za 7,3 posto i županijama 2,3 posto, dok je broj službenika i namještenika u gradovima ostao nepromijenjen u odnosu na 2018. godinu, ali je u Zagrebu povećan 4,0 posto. 

– Nakon lokalnih izbora, u pravilu, slijedi odluka župana, gradonačelnika i općinskih načelnika o potrebi povećanog zapošljavanja – tvrdi Jurlina Alibegović što dokazuje i podacima na temelju broja zaposlenih. Broj zaposlenih službenika i namještenika povećan je godinu dana nakon posljednjih lokalnih izbora održanih u 2017., i to za 11,2 posto u gradovima, u općinama za 7,3 posto, dok je u županijama ostao nepromijenjen. Prethodni lokalni izbori provedeni  2013. doveli su do porasta zapošljavanja u županijama (8,1 posto), dok su gradovi i općine  tada bili oprezniji.

Jedino se poslije lokalnih izbora 2009. zadržao gotovo neizmijenjen broj službenika i namještenika u jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Situacija nije bila takva poslije lokalnih izbora 2005. jer se broj službenika i namještenika znatno povećao – za 3,8 posto u županijama, 9,7 posto u gradovima i 4,0 posto u općinama. 

– Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga i dodijeljenih poslova službenicima i namještenicima u županijama, gradovima i općinama potrebna su stručna znanja i vještine kako bi mogli kvalitetno i brzo obavljati poslove za građane i poduzetnike, koji to od njih očekuju. U skladu s procijenjenim brojem stanovnika 2019. godine, gradski službenici i namještenici pružaju usluge i obavljaju poslove u prosjeku za 271 stanovnika s prebivalištem u gradu, dok su općinski zaposlenici zaduženi za javne poslove iz svog samoupravnog djelokruga u prosjeku za 196 stanovnika koji žive na području općine, navodi Dubravka Jurlina Alibegović.

Usprkos sve većem broju zaposlenih  ankete i istraživanja pokazuju da javna uprava na svim razinama  vlasti i općenito javni sektor nije dovoljno učinkovit te ne mogu odgovoriti svim zahtjevima moderne javne uprave. Jurlina smatra da je razlog za to i  manjak obrazovanih i inovativnih ljudskih resursa. 

– Bez obzira na to što je posljednjih godina znatno unaprijeđeno upravljanje, prevelik sustav, razmrvljen u malene jedinice, nije organizacijski, upravno, financijski i kadrovski kapacitiran za poslove za koje je zadužen. Sve to ima za posljedicu preskupe usluge koje treba pružati, komentira bivša ministrica.

Inače, osim što imaju gotovo 20 tisuća čistih službeničkih mjesta, lokalne vlasti upravljaju i kontroliraju rad niza komunalnih i lokalnih poduzeća u kojima se ukupan broj zaposlenih procjenjuje na najmanje 30 tisuća. Povrh toga, lokalne vlasti odlučuju i o zapošljavanju u svim lokalnim ustanovama koje financiraju, poput vrtića i škola, ali i bolnica na svom području, čime se utjecaj i značenje lokalnih vlasti dodatno širi pa ne čudi velik interes stranaka i nestranačkih kandidata za pobjedu na lokalnim izborima, piše Večernji.