"Nije moguće nabrojiti cijelu nisku stradanja hrvatskog naroda od Krbavske bitke pa kroz stoljeća koja su slijedila", kazao je Križić, istaknuvši da u memoriji hrvatskog naroda posebno mjesto zauzima stradanje koje je počelo na Bleiburgu i nastavilo se na Križnom putu.

Ondje je, rečeno je, velik dio vojnika i civila ubijen bez ikakvog suda, ali bez obzira što su te žrtve pale kao posljedica ljudske mržnje na nju ne treba odgovoriti mržnjom nego praštanjem.

Crkva mučenika, rekao je Križić, izgrađena je da bi objedinili sve žrtve našeg naroda kroz povijest i u njoj su na poseban način istaknute tri stradalničke memorije - Krbavska bitka, Bleiburg i Vukovar.

"Ovo nije mjesto na kojem bi podgrijavali mržnju prema zločincima ili narodima kojima su oni pripadali. Mržnja nikad ne donosi blagoslov i na njoj se ne gradi budućnost", poručio je Križić, ustvrdivši da nema ništa opasnije za dušu nego njegovati u sebi mržnju.

Molimo za žrtve, ali iz molitve ne smijemo isključiti ni zločince

Poručio je da je to mjesto na kojem mole za sve žrtve, one nevine, kao i one koje su bile opterećene kakvom krivnjom, a ne smijemo, kazao je isključiti iz molitve niti zločince žrtava jer kad se netko opredjeljuje za zločin znak je da u sebi nosi puno jada, da je njegova duša prazna i srce zatrovano, da je njegovim razumom ovladala tama i ne zna što čini.

"Mi smo ovdje da molimo i praštamo, mi ovdje nikog ne kanoniziramo nego samo molimo za sve te ljude koji su ubijeni bez suđenja, bez dokaza bilo kakve krivnje. Molimo za nevine i grešne, a definitivni sud ostavljamo Bogu, pravednom sucu", kazao je Križić.

Ustvrdio je, međutim, kako je začuđujuće da danas ima puno onih koji osuđuju to molitveno okupljanje i euharistiju za žrtvu Bleiburga i Križnog puta, podsjetivši da je kardinal Puljić zbog mise koju je lani predvodio za žrtve u Sarajevu morao pretrpjeti brojne uvrede, a zapravo se sve saželo u izmišljenu i zlonamjerno optužbu da je ta misa veličanje ustaškog režima.

To, smatra Križić, govore ljudi koji ne razumiju što znači moliti za pokojne jer "nema tog pokojnika za kojeg se ne smije moliti i prikazivati misu" i za te pokojne se moli bez obzira je li neki pokojnik bio uzoran ili je bilo veliki grešnik. Te prosudbe ostavljamo Bogu, dodao je.

Problem je u tome, smatra, što bi neki koji nisu vjernici htjeli zabraniti molitve za neke osobe, prije svega žrtve za žrtve Bleiburga i na žrtve gledaju samo kao na zločince gotovo bez iznimke.

"Za njih su zločinci svi vojnici koji su se tamo zatekli, i ne samo oni nego i civili, uključujući žene i djece i tako dolaze da apsurdnog zaključka - crkva veliča zločince", rekao je.

Podsjetivši kako je hrvatska država abolirala sve neprijateljske vojnike u Domovinskom ratu koji nisu počinili zločine, Križić je napomenuo kako je zanimljivo da mnogi to postignuće 21. stoljeća ne žele primijeniti jedino kad su u pitanju hrvatski vojnici pa čak i civili iz Drugog svjetskog rata.

Dodao je i kako danas ima nekih koji te zločine relativiziraju, ili čak za njih nalaze puno razumijevanja pa i opravdanja, nazvavši skandaloznom izjavu jednog saborskog zastupnika koji ide dotle da će ustvrditi kako poslijeratno divljačko ubijanje nije temeljeno odrađeno, tj. da je trebalo biti mnogo više pobijenih, odnosno trebalo je sve pobiti.

Zaključio je kako izgleda da je kod nekih duhovnih sinova te zločinačke ideologije želja za ubijanjem još itekako živa, a još čudnijim smatra da "preko jedne tako monstruozne izjave gotovo šutke prešlo" dok su glavni mediji, nažalost, pokazali veliko razumijevanje za takve izjave".

Zločin je i kad se osuđuje zločin samo jedne strane

Gospićko-senjski biskup poručio je kako to ne govori da bi bi opravdao zločine koje su činili i neki pripadnici hrvatskog naroda jer je zločin zločin, tko god ga činio. No, ustvrdio je i da je zločin i to kada se osuđuje samo zločin jedne strane, a relativizira ili opravdava zločin druge strane.

Hrvatska biskupska konferencija odabrala je ove godine Udbinu iznad Krbavskog polja kao mjesto sjećanja na žrtve Bleiburga i Križnog puta u nemogućnosti obilježavanja redovite komemoracije na Bleiburgu, rekao je Križić na misi na kojoj su sudjelovali brojni biskupi i svećenici, a nazočili su joj predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i izaslanik premijera, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, pripadnici počasnog Bleiburškog voda i drugi.

Dio okupljenih u Udbini negodovao je dok su svećenik pozdravljao uzvanike, među kojima je poseban pozdrav uputio Jandrokoviću, a netko je u vulgarnom kontekstu spomenuo i Milorada Pupovca.

Predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije i nadbiskupu Zadarske biskupije mons. Želimiru Puljiću pozlilo je tijekom mise, dok je s ostalim svećenicima pratio propovijed, no, pružena mu je pomoć te se brzo oporavio i otišao za Zadar, a ne u bolnicu.

U sklopu ovogodišnje komemoracije koja je u povodu 76. obljetnice Bleiburške tragedije i Križnoga puta održana pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, u subotu ujutro počast žrtvama odana je na Lojbaškom polju kod Bleiburga i na zagrebačkom groblju Mirogoju.