Kako u posljednjem desetljeću naglo pada broj rođene djece, a uz to su se mnoge obitelji s djecom iselile, to se neumitno odražava na sve manji broj prvašića u hrvatskim školama pa je lani u prvim razredima osnovnih škola prosjeku bilo samo 12,8 učenika.

Još prije pet godina, u školskoj godini 2016./17., imali smo čak 42.219 učenika prvih razreda osnovne škole, a lani je u školske klupe sjelo samo 36.950 prvašića.

Kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja još ne raspolaže podacima o broju upisanih prvašića ove godine, procjene koje je iznio demograf dr. sc. Stjepan Šterc o broju prvašića za ovu i iduće godine su još lošije.

Inače, od 2013. do lani izgubili smo 51.134 svih učenika osnovnih i srednjih škola, pa je u prošloj školskoj godini čak 405 područnih škola ili više od trećine svih područnih škola (36%) te četiri matične danas imalo jedva do 10 učenika, prema podacima Školskog e-Rudnika.

Premda je od svih županija prošle školske godine samo Grad Zagreb bio u plusu za 428 prvašića i Dubrovačko-neretvanska županija za njih 11 u odnosu na školsku godinu 2013./14., lani je čak i Zagreb sa 7961 prvašićem imao njih 148 manje u odnosu na 2019./20. školsku godinu kada ih je imao 8109.

Najviše prvašića od ulaska Hrvatske u EU Zagreb je imao prije pet godina – 8453. No, razvijeni dio Hrvatske, od Zagreba i okolice do gradova i mjesta uz obalu ne mora još strepiti zbog ugroženih radnih mjesta što je neizbježna posljedica smanjenja broja učenika, ali u opustošenom i nerazvijenom dijelu zemlje stanje je jako loše.

Dok je u Zagrebu u prvim razredima osnovnih škola u prošloj školskoj godini u prosjeku bilo 19,6 učenika, u Ličko- senjskoj županiji prosječan razred prvašića brojio ih je samo 7,6, u Virovitičko-podravskoj 8,2, u Bjelovarsko-bilogorskoj 9,1, u Brodsko-posavskoj 9,4, u Požeško-slavonskoj županiji u prvim razredima osnovnih škola u prosjeku je bilo 9 učenika, u Osječko-baranjskoj njih 10,2...

Pad broja prvašića u školama posljedica je pada broja rođene djece u posljednjem desetljeću, osobito izraženom nakon ulaska Hrvatske u EU jer smo te 2013. prvi put imali manje od 40 tisuća rođenih, a uz to je uslijedilo i intenzivnije iseljavanje obitelji s djecom, donosi Večernji list.