Prema prognozama, temperatura bi trebala rasti iz dana u dan, a vrhunac bi trebao biti za vikend. Na kraju tjedna u nekim bi dijelovima zemlje temperature trebale narasti na 35, negdje čak i na 36 stupnjeva Celzijevih.

U ovakvim vremenskim prilikama može doći do toplinskog udara, iznenadnog kolapsa organizma, te je izuzetno važno simptome prepoznati na vrijeme jer ovakvo stanje može biti opasno po život.

Simptomi toplinskog udara

Simptomi toplinskog udara su slijedeći: crvena, topla i suha koža (bez znojenja), jaka glavobolja, mučnina, vrtoglavica, ubrzani puls, izuzetno visoka temperatura tijela (i do 40°C unutar 10-15 minuta) i gubitak svijesti, piše Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

U slučaju da primijetite da vi ili netko vama bližnji ima simptome toplinskog udara, odmah pozovite hitnu pomoć. Premjestite osobu u hlad u vodoravan položaj i podignite noge u visini kukova, skinite joj odjeću. Stavite na vrat, pazuhe ili prepone hladne obloge ili prskajte hladnom vodom, hladite ventilatorom ili lepezama.

U svakom slučaju, pokušajte sniziti tjelesnu temperaturu ispod 38 stupnjeva Celzijevih. Ako je oboljeli pao u nesvijest, okrenite ga na bok da se ne uguši. Onome tko je doživio toplinski udar nemojte davati alkohol ili gazirane napitke.

"Ne može se dovoljno naglasiti važnost brzog prepoznavanja i učinkovitog, brzog hlađenja. Hlađenje isparavanjem je ugodno i prikladno, te ga neki stručnjaci smatraju najbržim načinom. Tijekom njega se bolesnici neprekidno vlaže vodom uz istovremeno hlađenje ventilatorom i masažom kože kako bi se potaknuo protok krvi", savjetuje MSD.

"Najbolje je vlaženje prskanjem vodom iz crijeva, uz hlađenje velikim ventilatorom, što se može primijeniti za liječenje veće skupine ljudi na terenu. Dovoljno je da voda bude ugodne temperature, mlačna (npr. 30 °C) jer do hlađenja dolazi isparavanjem; nije potrebna hladna niti ledena voda. Na terenu se također može koristiti uranjanje u jezero ili potok. Također se, ali na kao jedini način hlađenja, može primijeniti nanošenje leda na aksile i prepone. U slučajevima životne opasnosti, unutarnja se temperatura brzo može sniziti oblaganjem bolesnika ledom, ali valja biti vrlo pažljiv", dodaje MSD.