Hrvatski Registar za rak bilježi godišnje oko 1000 novih dijagnoza ove bolesti, od koje umre između 450 i 500 pacijenata.

U razdoblju od 2011. do 2019. mokraćni je mjehur imao najveći porast smrtnosti od svih sijela raka u Hrvatskoj, od gotovo 15 posto, a podaci OECD-a za Hrvatsku za 2023. godinu govore o stabilnosti tog trenda rasta.

Ishodi liječenja mogli bi se poboljšati jačanjem prevencije, ali i dostupnošću najmodernijih terapija, poručili su sudionici okruglog stola koji je organizirala kompanija Astellas uz podršku Koalicije udruga u zdravstvu.

”Rak mokraćnog mjehura na osmom je mjestu po smrtnosti u Hrvatskoj, te smo po tome među pet vodećih zemalja u EU", upozorio je epidemiolog Mario Šekerija te dodao da je medijalna dob oboljelih u Hrvatskoj 71 godina, a 30 posto oboljelih mlađe je od 65 godina.

Još uvijek ne postoji udruga pacijenata koja bi poboljšala status oboljelih

Pušenje je najveći rizik jer se kemijski spojevi izlučuju urinom i oštećuju urotel, ali rizik je i muški spol s obzirom da muškarci obolijevaju četiri puta više od žena, istaknuto je u raspravi.

”Među najčešćim simptomima pojava je krvi u urinu", upozorio je urolog Igor Tomašković poručivši da "ranije otkrivanje korelira s uspješnijim liječenjem".

Onkologinja Marijana Jazvić navela je tri ključna oblika. Na prvo je mjesto izdvojila površinski rak koji ima i najbolju prognozi te ga tretiraju uglavnom urolozi. Na mišićno-invazivni tumor otpada 15 do 20 posto pacijenata i oni zahtijevaju kombinirano kirurško i onkološko liječenje. Velik broj pacijenata razvije i treći oblik - metastatsku bolest. Tada je petogodišnja stopa preživljenja niska, kod lokalno uznapredovalog raka ona je ispod 20 posto, a metastatskog ispod 10 posto.

Jazvić je istaknula i da u Hrvatskoj imamo velik izbor terapija, a dolaze i novi moderni lijekovi koji će poboljšati ishode liječenja.

Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu rekao je da im se  javljaju pacijenti  koji traže pomoć, posebno oni izvan Zagreba, jer se teško probijaju kroz sustav.

"Riječ je o pacijentima koji su stariji, možda manje informatički pismeni i pod utjecajem teških terapija, što su ključni razlozi neorganiziranosti", rekao je Belina te upozorio da i dalje u Hravtskoj ne postoji udruga pacijenata koja bi sustavno radila na poboljšanju statusa oboljelih.