Taj su panel organizirali Mastercard i agencija Media val, nakon što je Mastercard ovo ljeto u suradnji s partnerima pokrenuo digitalnu platformu Uplift s ciljem stvaranja održivih modela turizma i pomoći razvoju i edukaciji mikro, malih i srednjih poduzetnika u turizmu i ugostiteljstvu.

U suradnji s partnerom Učilištem Algebra objavili su i poziv tim poduzetnicima za obrazovanje, na što se u manje od mjesec dana prijavilo više od 120 njih, od kojih će 30-ak dobiti i (besplatne) stipendije, rečeno je na panelu.

Gea Kariž iz Mastercarda naglasila je da je turizam za Hrvatsku jako važan, što je također bio razlog za pokretanje te platforme, ali i da nije dovoljno ulagati samo u kapacitete i brend nego je jako važno i ulaganje u dugoročno obrazovanje.

I Hrvoje Balen iz Algebre je naveo je kako su analizirajući situaciju u turizmu došli do toga da se najmanje obrazuju u sredinama gdje turizam najviše raste.

Po tome se, ističe, razlikuju jedino velike turističke, hotelske tvrtke, koje strukturirano ulažu u obrazovanje kadrova s ciljem stvaranje nove dodane vrijednosti u poslu.

Nekome je lakše mijenjati posteljinu nego učiti, i to je i razumljivo. Međutim, našem turizmu trebaju i obrazovani kadrovi, kao i vještine u digitalnoj transformaciji, bez kojih teško da bilo koji sektor više može napredovati, poručio je Balen.

Svaki mali poduzetnik u turizmu uz te vještine može ići dalje i razvijati posao, pri čemu su primjerice važne lokalne informacije na internetu, ali i za plaćanje, narudžbe, rezervacije itd., dodao je.

Po podatcima koje je iznijela Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb, na svakog stanovnika u Hrvatskoj dolazi 4,5 turista, što predstavlja i veliko opterećenje za zemlju s obzirom na gustoću naseljenosti, no kako se oko 70 posto turističkog prometa odvija tijekom tri-četiri mjesec (ljeto) to se često i ne vidi.

Ove godine Hrvatska, smatra Vizek, može biti sretna jer je kroz ljeto i prešla oko 90 posto prometa turista iz 2019., kao i što je u usporedbi s drugim zemljama Mediterana imala najintenzivniju aktivnost u turizmu.

No, upozorila je i da ne bi više smjeli ići iznad brojki iz 2019. godine, kada je Hrvatska ugostila više od 20 milijuna turista i imala više od 100 milijuna noćenja, i to većinom na obali, koja je, ocijenila je, prostorno već devastirana i to ne može tako dalje.

Iznijela je i podatke da turizam stavra oko 17 posto BDP-a, da je u njemu od oko 136 tisuća kompanija-pravnih osoba oko 25 tisuća mikro, malih i srednjih poduzetnika, koji se indirektno ili direktno bave tim poslom i svakako im treba podrška od javnih politika do kredita i drugog.

Josip Mikulić iz Instituta za turizam smatra da je bujanje privatnog smještaja trebalo zaustaviti još 2012. godine, a ne da se u deset godina on udvostruči, što je problem i za održivost, posebice ako većina tog smještaja nije kvalitetna.

Hrvatska ima udjel privatnog smještaja od oko 60 posto, dok je to u Grčkoj i Italiji znatno manje, oko 30 posto, u Španjolskoj i ispod 30 posto, i tamo prevladavaju srednje veliki hoteli, koji su i inače nositelji turizma u destinaciji i zapošljavanja.

Ugostitelj Marin Medak poručio je kako je za neke ova sezona bila odlična, na Jadranu i iznad sto posto od 2019., a na kontinentu puno slabija, oko 50 posto iz 2019., što dokazuje i da je puno više opterećen pandemijom. Bez državnih potpora ove zime propast će  dosta ugostiteljskih tvrtki jer nemaju rezervi, ni kredite i slično, upozorio je. 

Ugostiteljstvo itekako treba digitalizaciju, posebice za segment hrane, za piće nešto manje, pri čemu Medak ističe i veliki porast dostava i velikih profita tih službi, koje on ne koristi zbog velikih provizija veće je osmislio sam svoju platformu i druge digitalne modele.

Kaže i da bi volio što prije doći do toga da ne radi s gotovinom, jer je to "relikt prošlosti", a i postalo je preskupo, dok su provizije za kartice pale i to smatra boljim načinom, iako zna da ih na Jadranu neki izbjegavaju, čime se opet stvara siva ekonomija.