“Teško je predvidjeti je li s omikronom dolazi i kraj epidemije. S obzirom na sva događanja do sada i razvoj virusa, vidimo da su do nas došla četiri opasna soja koronavirusa i za pretpostaviti je da to nije kraj, da će se virus i dalje razvijati i da ćemo se suočavati s nekim novim sojevima koji imaju neke drugačije karakteristike”, rekao je.

Istaknuo je da je dobro da je omikron zarazan jer će se, kako je rekao, relativno brzo raširiti i dosta ljudi imunizirati i time onemogućiti da se drugi sojevi u većoj mjeri šire i dolaze u populaciju koja ima određenu imunost.

Osvrnuo se na primjer Afrike, gdje je procijepljenost 6 posto, a broj oboljelih je u postotku značajno manji.

“Prvo se moramo zapitati koliko su ti epidemiološki podaci točni s obzirom da su tamo slabo razvijene epidemiološke službe, a drugo demografska struktura afričkog stanovništva je drugačija. Njihova populacija je puno mlađa nego europska, a znamo da ta mlađa populacija lakše obolijeva ili su asimptomatski. Ta dva faktura su ključna u zaključcima da Afrika nije doživjela veću epidemiju. U Južnoj Africa gdje je epidemiološka služba ipak malo više razvijena vidjet ćete da ima puno više zaraženih i da bez obzira na mlađu populaciju postoji epidemija i da se virus širi”, rekao je Trobonjača, komentiravši i pooštravanje mjera u europskim zemljama:

“Vidimo da se u nekim europskim zemljama omikron eksplozivno širi i bez obzira što se procjenjuje da će uzrokovati lakše oblike bolesti, obzirom na brzo širenje mogao bi dovesti do povećanja hospitalizacije i težih oblika bolesti i to se pokušava spriječiti kako bi se, na neki način, ograničila brzina ulaska omikrona u društvo i dinamika epidemija. Zato se i uvode epidemiološke mjere.”

Osvrnuo se i na novo proteinsko cjepivo.

“Ono je više tradicionalno cjepivo, temeljeno na tradicionalnim metodama pripravka cjepiva. Od mRNA cjepiva dobivamo uputu za sintezu jednog virusnog proteina kojeg nakon što se sintetizira imunološki sustav prepozna i na njega reagira, a u proteinskom dobivamo gotov protein. Ali moramo znati da mi dominantno reagiramo s proizvodnjom protutijela, malo slabije sa staničnom T limfocitnom imunošću koja nas štiti od težih oblika bolesti, a s druge strane u proteinskom cjepivu moramo koristiti, da bi ostvarili imunosni odgovor, pojačivače imunosti što možda nije dobro u odnosu na neka druga stanja imunosnog sustava”, rekao je te dodao da ljudima koji boluju od autoimunosnih bolesti ne bi preporučio proteinsko cjepivo i da bi u takvim situacijama mRNA cjepivo bilo pametnije jer se radi o čistom antigenu bez pojačivača i dodataka.

Na upit zašto neke osobe obole od koronavirus više puta, imunolog Trobonjača za HRT je rekao da u populaciji imamo razna stanja što se tiče imunosnog sustava i razne imunonedostatnosti.

“Relativno česta imunonedostatnost je proizvodnja imunoglobulina koji se nalaze na sluznicama i štite ih od infekcije. Ljudi toga nisu ni svjesni jer nemaju neke veće probleme što se tiče zdravlja, a onda se u ovakvim stanjima mogu pokazati i ljudi se mogu više puta inficirati. A i mi nemamo epidemiju s jednim sojem, već više i ako stvorite imunost protiv jednog soja to ne znači da će vas imunost pokrivati protiv drugog soja”, rekao je, dodavši da to nije često, ali da se događa.