Na Medicini tvrde da je problem u online nastavi zbog koje maturanti, kako kažu, nisu stekli rutinu pisanja ispita uživo, kao i u državnoj maturi koja ima značajno niže pragove prolaznosti od prijemnog ispita.

Fakultet koji je maturantima tradicionalno pri vrhu liste želja ove godine uspjelo je upisati njih ukupno 287 pa je, od mogućih 300 mjesta, 13 ostalo prazno. Takve brojke se ne pamte, kao ni potreba za jesenskim prijemnim, koji je održan 7. rujna.

"U ljeto smo imali 274 pristupnika koji su zadovoljili kriterije i mogli su upisati Medicinu, ali ih se odlučilo 241. Ostali su odabrali drugi fakultet, iako su kod nas položili. To znači da nam je od 300 ostalo 59 mjesta", objasnila je prodekanica Medicinskog fakulteta Jasna Lovrić.

Na jesenski rok izašla su 174 kandidata, a samo njih 46 uspjelo ga je položiti. Prijemni ispit najvažniji je kriterij za upis studija jer od ukupnih 1000 bodova nosi čak 600. Matura može donijeti ukupno 240, a uspjeh u srednjoj školi 160 bodova.

Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u proteklih deset godina najmanji broj prijava za Medicinu bio je 791 u 2011. godini, a najveći 964 u 2016. godini. Svake godine prijemni bi već na ljetnom roku položilo između 500 i 600 kandidata pa bi kvota uvijek bila ispunjena.

Ove godine prijavilo se 809 maturanata, što odgovara tom rasponu, ali kako je nakon prijemnog ispita na ljetnom roku ostalo 59 praznih mjesta, održan je i jesenski.

"U zadnjih 15-20 godina Medicinski nije održavao jesenski rok, ali okolnosti su se promijenile. Mislim da je razlog tome što djeca nisu išla na nastavu uživo, nisu pisali testove i zapravo nisu stekli rutinu", tumači Lovrić. Drugi razlog vidi u državnoj maturi koja je spustila pragove "sramotno nisko", donosi Jutarnji list.