Bolest karakterizira teško disanje uslijed smanjenog protoka zraka kroz dišne puteve, umor te kašalj s iskašljavanjem. Riječ je o progresivnoj bolesti koja se može spriječiti i liječiti, a obilježava je trajno smanjenje protoka zraka kroz dišne puteve.

Uslijed bolesti dolazi do promjene u dišnim putovima i samim plućima koje nastaju kao posljedica dugotrajnog udisanja štetnih čestica što dovodi do trajnih i nepopravljivih oštećenja. 

S obzirom na sve veće zagađenje zraka, ne samo u gradskim već i u ruralnim područjima, očekuje se da će u budućnosti upravo zagađenje zraka biti najčešći uzrok KOPB-a", ističe pulmologinja Andrea Vukić Dugac iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb.

Simptomi bolesti razvijaju se postepeno, od pojačanog zamaranja kod većeg fizičkog napora uz kronični kašalj i iskašljavanje do značajne ograničenosti i u obavljanju svakodnevnih kućanskih poslova ili održavanja higijene kod teškog KOPB-a. Ukoliko se ne prepozna i ne počne liječiti, bolest može dovesti do smrti, upozorava pulmologinja. 

KOPB je na trećem mjestu među uzrocima smrti u svijetu, odmah iza kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti.

Neki od najtežih plućnih bolesnika kandidati su za transplantaciju pluća. Transplantacijski je program u Hrvatskoj prisutan dvadesetak godina, pri čemu su bolesnici odlazili na transplantaciju u Beč, no 2021. obavljena je prva transplantacija pluća u Hrvatskoj te je dosad transplantirano 15 bolesnika.

Uz KOPB, pušenje je i glavni uzrok pojave karcinoma pluća, koji je u Hrvatskoj treći uzročnik smrti. U 2020. od njega je oboljelo 3235 osoba, a umrlo 2986 osoba.

Od listopada 2020. provodi se Nacionalni program ranog otkrivanja i probira raka pluća u sklopu kojega je pregledano 10.000 osoba te otkriveno 100-njak karcinoma. Kod dijela njih dijagnoze su postavljene u ranoj fazi pa su bolesnici bili operativno liječeni i izliječeni.

Rak pluća najčešći je u osoba između 55. i 65. godina, a u 90 posto slučajeva pojava se povezuje s pušenjem.