„Danas je mnogo lakše uloviti oradu“, rekli su hrvatski ribari medijima.

Osjećaj da ima više ribe ove vrste u moru potvrđuju i hrvatski stručnjaci. Kako je za portal morski.hr rekao vođa laboratorije Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu Leon Grubišić, primjetan je višegodišnji trend povećanja populacije orade kako na istočnom Jadranu, tako i u drugim djelovima Mediterana, piše N1.

Porast broja orade u Hrvatskoj posredno potvrđuju i statistički podaci o godišnjem ulovu ove ribe. Hrvatski državni zavod za statistiku navodi da su ribari 2022. godine ulovili 229 tona, a 2019. 127 tona orade.

Domen Trkov, istraživač Morske biološke stanice Piran, rekao je da je porast primjećen i u Sloveniji, što potvrđuju i podaci o ulovu.

Prema podacima Instituta za ribarstvo Slovenije, ulov orade je prvi put primjetno porastao 2001. godine, a zatim je bio manje-više stabilan do 2011., nakon čega je naglo porastao. Narednih godina je jako oscilirao, ali je od 2019. u stalnom porastu, prokomentirao je Trkov podatke o godišnjem ulovu.

Hrvatski stručnjaci ističu da postoji više razloga za povećanje populacije orade, među kojima i program zaštite priznatih mrijestilišta ove vrste i bijeg uzgojene orade u prirodni okolinu. S njima se slaže i Trkov, ali kao glavni razlog ističe porast temperature mora.

Ljetos je na Morskoj biološkoj stanici Piran izmjerena rekordno visoka temperatura vode na morskom dnu. Na dubini od 22 metra, gdje se vrše merenja, izmjereno je 24,6 stupnjeva Celzijuvih, što je znatno više od 20 stupnjeva oko kojih se temperature obično kolebaju.

Oceanolog Martin Vodopivec rekao je tada za N1 da za 20 godina od kada se, pored temperatura na nivou mora, prate i temperature na morskom dnu, nikada nisu izmjerene tako visoke temperature.

Prema riječima Domna Trkova, mnoga skorašnja istraživanja su pokazala da je porast temperature morske vode razlog za promjene u ribljim zajednicama. Točnije, to znači da je u Jadranskom moru sve manje hladnoljubivih, a sve više toploljubivih ribljih vrsta.

„Ovaj fenomen je poznat kao tropska. Riječ je o fenomenu širenja južnih toploljubivih vrsta ka sjeveru Jadranskog mora uslijed zagrijavanja morske vode“, objasnio je istraživač.

Prema Trkovu, rast pojedinih vrsta riba povećava i stupanj njihovog utjecaja na životnu sredinu. Kako je objasnio, u slučaju orade to se manifestuje pojačanom grabežljivošću dagnji, što prilično ljuti uzgajivače školjki u Piranskom zalivu. Ovogodišnju berbu dagnji ​​uništila je orada. Proždrljive ribe pojedu i do tri tone školjki za noć pa će i budući prinos biti skroman.