Najavljene izmjene zakona

Što znači zabrana rada nedjeljom? Padat će plaće, prava radnika bit će manja

Hrvatska   |   Autor: Š.I.   |   07.05.2021 u 08:06

  Ilustracija/ ŠibenikIN
Vlada će nakon lokalnih izbora izmjenama Zakona o trgovini zabraniti rad nedjeljom i blagdanima u trgovini, ali će se moći raditi ukupno 16 nedjelja u godini, a u saborsku proceduru u istom će paketu poslati i izmjene Zakona o HGK koje donose ukidanje plaćanja članarine za 96 posto poduzetnika u Hrvatskoj te za polovicu manji broj zaposlenih.

Zakonske novosti predstavljene su jučer na sastanku premijera Andreja Plenkovića s koalicijskim partnerima. 

Index je tim povodom razgovarao s ekonomistom Vukom Vukovićem i šefovima Emmezete, Westgatea i NTL-a - Slobodanom Školnikom, Denisom Čupićem i Martinom Evačićem. 

"Najava zabrane rada nedjeljom je loš potez, ništa drugo nego predizborno kupovanje glasova", rekao je Vuković u razgovoru za Index. 

"Konkretno, vidjeli smo prošle godine što znači za ekonomiju kada se sve zatvori i ništa ne radi. Sada ćemo, dakle, imati 36 dana godišnje u kojima se ne radi, što je ekvivalent jednom mjesecu lockdowna za ugostitelje, ali i maloprodaju", ustvrdio je  ekonomist.

Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete, za Index je rekao da mu nije jasna cijela galama oko nečeg što se, kako kaže, svodi na 10 dodatnih neradnih nedjelja u godini.

"Danas ljudi u maloprodaji, konkretno u mom trgovačkom lancu, rade samo pola nedjelja. Dakle u godini su slobodni 25 nedjelja, a sad se predlaže da budu 36 nedjelja slobodni. Sad je cijela galama oko 10 nedjelja. Ispada da svi rade sve nedjelje, što nije točno. Druga stvar, kad bude usvojena ta odluka o zabrani, molim neka obavijeste Amazon da zacrne svoju stranicu taj dan jer nije u redu da tamo kupuju, dok istovremeno ne mogu kupovati kod nas koji punimo BDP", rekao je Školnik za Index.

Navodi kako je Hrvatska u teškoj gospodarskoj situaciji te da su trgovina i turizam izrazito važni za domaće gospodarstvo.

Posebno je istaknuo kako će sve skupa dovesti do smanjenja prihoda od PDV-a te da se takvom zabranom zasigurno neće zaustaviti negativni demografski trendovi nego će isti postati još negativniji.

"Postavlja se i pitanje ustavnosti odluke da se samo trgovini onemogućava rad dok se drugim gospodarskim djelatnostima dozvoljava. To čak i nama laicima djeluje neustavno. Uvijek kažem, društvo ima pravo urediti kako će živjeti, no treba biti svjestan posljedica na standard i toliko željeno blagostanje. I još nešto, ajmo ne biti dvolični. Kako bi se dozvolio rad 16 nedjelja, pa pitam se razlikuju li se nedjelje ako želimo da je nedjeljom obitelj zajedno. Po čemu se razlikuju nedjelje? Koja je dobra za obitelj, koja ne? Ako već govorimo o sociološkom aspektu, onda zabranimo i subote ako je gospodarstvo nebitno", kazao je Školnik.

"Ovakva zabrana bi pala na Ustavnom sudu"

Dodaje kako su oni dali izraditi duboku pravnu analizu te su usporedili pravna rješenja EU i direktivu na koju se neki zagovaratelji zabrane rada nedjeljom pozivaju.

"Nigdje u tekstu se ne spominje nedjelja već piše da radnik ima pravo na jedan dan odmora tjedno. Postojala je davno u 90-ima direktiva da dan odmora za sve mora biti nedjelja, ali ta ista direktiva je po tužbi UK pala na Europskom sudu i nakon toga je donesena ova direktiva koja je na snazi. Ovakva zabrana bi pala na Ustavnom sudu jer je već i prije pala", poručio je Čupić.

Ističe kako svi poduzetnici moraju imati jednak pravni položaj na tržištu te da se ovakvim rješenjem ograničava sloboda poduzetništva i jedan dio poduzetnika se stavlja u nepovoljan položaj dok drugi mogu nastaviti raditi.

"I druga stvar, činjenica je da svako uređenje rada treba biti predmet radnog zakonodavstva pa sukladno tome jednako za sve pravne subjekte bilo koje djelatnosti. Slažem se da rad nedjeljom za sve treba biti adekvatno reguliran, da se adekvatno i jasno definira i da se vidi koliko rad nedjeljom više košta te da se svi poslodavci moraju toga pridržavati. Sad imate masu poslodavaca koji plaćaju nedjelju od 50 do 100 posto više, a s druge strane imate one koji radnicima plate svega par kuna više, i kojima radnici rade svaku nedjelju. Tu se javlja veliki problem, ako se dogodi zabrana rada nedjeljom za trgovinu, prava i plaće radnika će padati. Imat ćete potrebu za manje radnika, radit će šest dana u kontinuitetu pa neće imati po dva ili tri dana slobodno pa će se dogoditi da više nemaju ni subote slobodne", rekao nam je Čupić.

Evačić: Donošenje zakona bi trebalo odgoditi za vrijeme nakon krize

"Dio članova HUP-ove Udruge trgovine zalagao se za regulaciju rada nedjeljom tako da dio nedjelje bude slobodan za rad, a dio ne. To je na tragu ovog prijedloga vlade. Drugi dio članova je bio protiv toga", kaže Martin Evačić, predsjednik HUP-ove Udruge trgovine i direktor trgovačkog lanca NTL. Pozicija NTL-a je da treba regulirati rad nedjeljom, ali tvrtka smatra da nije najbolje vrijeme s obzirom na smanjene promete i potrošnju, kaže.

"Mislim da treba regulirati rad nedjeljom, ali donošenje tog zakona bi trebalo odgoditi za vrijeme nakon krize", kaže.

Poslodavcima bi mogao biti problem organizirati radnu snagu koja će raditi 16 nedjelja, smatra Evačić.

"Vrlo je diskutabilno što će vlada staviti kao iznimke od zabrane rada. Ako budu preširoke, u pitanju je cijela ta odluka. Moglo bi se dogoditi da pekare prodaju deterdžent, da benzinske postaje prodaju mlijeko... To se već događa i mislim da takvih iznimki ne bi trebalo biti", rekao je Evačić za Index.

Podijeli: