Izjava o imovinskom stanju sadrži osnovne osobne podatke carinskog službenika i njegovog bračnog ili izvanbračnog druga ili životnog partnera ili neformalnog životnog partnera, podatke o izvorima primitaka, podatke o obvezama, o nekretninama i pokretninama, podatke o poslovnim udjelima, dionicama i vrijednosnim papirima u poslovnim subjektima, zatim o novčanim sredstvima izraženim u eurima ili drugim deviznim sredstvima, kao i podatke o ostalim članstvima i funkcijama u drugim pravnim osobama, udruženjima i organizacijama, navodi se u zakonskom prijedlogu. Također, izjava će sadržavati i podatke o imovini maloljetne djece.

Pisana izjava će se davati pod kaznenom i materijalnom odgovornošću a u svrhu, kako se navodi, “sprječavanja korupcije, jačanja povjerenja javnosti, integriteta, objektivnosti i nepristranosti, sprječavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih utjecaja kod primjene službenih carinskih ovlasti”.

Rok od 30 dana
Carinski službenik će morati podnijeti izjavu u roku od 30 dana od dana početka rada, a u istom roku će biti dužan prijaviti i eventualne promjene imovinskog stanja. Pritom, to se odnosi na svaku promjenu u sadržaju imovine, na povećanje vrijednosti imovine u iznosu iznad deset tisuća eura, kao i na svaku promjenu u primicima od obavljanja dodatnog posla i ostalih primitaka.

Naime, kako stoji u obrazloženju prijedloga, odredbama ovoga zakona uređuju se pitanja definiranja pravno preciznijeg i jasnijeg uređenja ispunjenja zakonske obveze propisivanjem načina podnošenja izjave i za istu potrebnih podataka, u opsegu koji je primjeren, relevantan i ograničen na ono što je nužno u odnosu na svrhu za koju se izjava podnosi, te se propisuju pravne posljedice neispunjenja obveze.

Kako napominju, carinska služba je po prirodi provedbe svojih poslova i radnih zadataka izrazito visoko izložena konkretnim oblicima i vrstama svih koruptivnih rizika i pojavnosti.

Obijanje izjave neprihvatljivo
Stoga, istaknuto je, krajnje je neprihvatljivo da je u provedbi ove obveze uočeno odbijanje davanja izjave o imovinskom stanju ili njezinog davanja s netočnim ili nepotpunim podacima, što u bitnome može biti jasan i konkretan pokazatelj eventualnog postojanja odnosno ostvarenja upitnog financijskog interesa.

“Predloženim normativnim rješenjem u cjelini se nužno i prikladno uređuje pitanje ispunjavanja obveze davanja izjave o imovinskom stanju koje je od izuzetnog značaja u provedbi antikoruptivnih mjera i svih nužnih i dužnih radnji koje Carinska uprava poduzima, a usmjereno je na sprječavanje i suzbijanje prostora korupcije, sukladno jasno postavljenim i sveobuhvatnim pravnim antikoruptivnim okvirom i strateškim dokumentima tog područja, što uključuje Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine”, zaključili su iz Ministarstva financija, koje je predlagatelj zakonskih izmjena.

Kako je izvijestio resorni ministar Marko Primorac, drugi temeljni razlog predloženih zakonskih izmjena je uvođenje redovnog srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje carinika.