Zasad znamo da se porez neće plaćati samo za one nekretnine u kojima se živi ili koje su u trajnom najmu najmanje devet mjeseci na godinu. Kratkotrajni najam izjednačava se s dugotrajnim, a time se i ukida paušalni porez u turizmu u dosadašnjem obliku.

Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja, jutros je u Studiju 4 HRT-a kazala kako "nije lako biti iznajmljivač zadnjih tjedana".

"Stalno je nešto novo, stalno nas bombardiraju i prozivaju. Ono što nije iznenađujuće je porez na nekretnine, koji je bio najavljivan i očekivan. Međutim svaki udar na obiteljski smještaj je novi udar. Doista je teško sa svim troškovima održati kvalitetu i sadržaj smještaja", kazala je Marković.

Kazala je kako se iznajmljivači trenutno bore da paušalni porez ipak ostane u okvirima obiteljskoga smještaja, odnosno da se razdvaja od komercijalnog smještaja.

"Ako već kreće taj porez na nekretnine i još dodatna porezna opterećenja, da to bude na komercijalni smještaj koji je nama uteg kod obiteljskog smještaja i srozava nam cijene", poručila je.

Dodaje kako je ključno da te dvije stvari odvoje. "Pa da onda ostavimo obiteljski smještaj u onim povojima kakav je, a da komercijalni smještaj bude podložan porezima, otvaranju firmi, obrta, OPG-ova", kazala je.

Pojasnila je kako je obiteljski smještaj vezan uz mjesto prebivališta i on je "nešto što je tradicionalno i postoji još od prošlog stoljeća".

Obiteljski i komercijalni smještaj

Dodaje kako jedni apartmani spadaju u obiteljski smještaj, a drugi u komercijalni.

"Ako vam neka gospođa iznajmljuje neki mali stan koji je naslijedila od svoje bake, onda možemo to smatrati obiteljskim smještajem. A ako imate zgrade s 10 stanova koji se iznajmljuju za turiste, onda govorimo o komercijalnom smještaju", pojašnjava Marković.

Ističe kako je obiteljski smještaj vezan s mjestom prebivališta i shodno tome bi se radila i porezna politika.

"Ono što nam je veliki problem su stranci koji kupuju nekretnine u Hrvatskoj i predstavljaju ih kao vikendice, prijavljuju svoje goste kao prijatelje i ne plaćaju ništa, izbjegavaju bilo kakva porezna davanja i mislim da su nam oni trenutno jedan od najvažnijih problema kod iznajmljivanja", poručuje.

Dodaje kako smatra da će porez na nekretnine doprinijeti tome da se spomenuta situacija "raščisti" na tržištu.

"Neke stvari će se raščistiti, ali će biti i neko dodatno opterećenje možda prema ljudima kojima ne bi trebalo. Zato mi razgovaramo s ministarstvom da nam dozvoli da obiteljski smještaj ostaje na tom paušalnom porezu", govori.

Dodaje kako ju zabrinjava socijalna struktura ljudi koji uz ove cijene i povećanja ne mogu drugačije preživjeti nego iznajmljujući svoju nekretninu, pa čak i one u kojoj žive.

Kategorizacija smještaja

Što se tiče kategorizacije, kaže kako bi je oni u udruzi promijenili i posložili te da se ona dosta veže uz hotelsku.

"Također, ono što nam je bitno, ako netko dobije zvjezdice, one bi se trebale održavati. Po tome bi trebala biti prisutna inspekcija da se vidi pridržava li se iznajmljivač kategorizacije koja mu je dana", pojašnjava.

Dodaje kako bi voljela znati brojke koliko ima onih koji rade u "sivoj zoni".

"Znamo samo da nam dosta iznajmljivača šalje poruke da ima ljudi koji rade na crno. Međutim oni se oglašavaju na platformama. Stavljaju krive brojeve, nešto se ne provjerava, nešto se provjerava, ali dok traje - traje, oni se tako oglašavaju. Tu bi trebalo uvesti veće kontrole", kazala je i dodala kako tu najviše apeliraju na Državni inspektorat.

"Pričamo s njima da se kontrole povećaju, jer mi se čini da su ljudi koji rade na crno zaštićeniji od onih koji rade legalno i koji sve plaćaju. Tako da bi te kontrole trebalo postrožiti", poručuje.

Zarada od iznajmljivanja jedinica obiteljskog smještaja

"Sve ovisi od destinacije gdje se nalazite, odnosno koliko vam sezona traje. Mi kažemo da bi minimum trebala biti popunjenost 13 tjedana, da bi iza toga čovjek počeo zarađivati", istaknula je Marković.

"Ljudi koji sad nerealno spuštaju cijene da bi privukli goste, ne samo da urušavaju destinaciju, nego to ide ispod ekonomske održivosti i samim time privlačimo drugačiju strukturu gostiju o kojoj moramo voditi računa", ističe.

Dodaje kako se od iznajmljivanja može zaraditi, ali isto tako da iza toga stoji puno rada i truda.

"Na kraju dana, ti ljudi u obiteljskom smještaju su vam sve. Oni su vam i marketing, i prodaja, čistači, električari. Nema zanimanja koje oni ne obnašaju tijekom sezone, a sve to moraju s osmijehom", ističe.

O cijenama smještaja

Što se tiče cijene smještaja, kaže kako je on skup "ako hoćete vrhunski i kvalitetni smještaj u centru grada".

"Mislim da ponuda varira, može se naći od onih pristojnijih, finijih apartmana, do onih najskupljih koji su možda bolji i od hotela. Sve prema mogućnostima", ističe.

"Kreativni nered"

Što se tiče broja jedinica za iznajmljivanje, kaže kako trenutno vlada "kreativni nered".

"Sve nam puca - infrastruktura, nemamo dovoljno parkinga, po određenim mjestima nestaje vode, struje, i na kraju dana urušava se i kvaliteta lokalnog života. Zato i zazivamo taj obiteljski smještaj, jer on po meni ne urušava kvalitetu lokalnog života. Komercijalni smještaj je već neka druga priča", kazala je.

Poručuje kako treba staviti "točku na i" te stabilizirati tržište.

"Zašto? Zato što ćemo postati destinacija masovnog turizma. Neće biti više kvalitetnog smještaja nego će biti komercijalni smještaj, jeftino će se iznajmljivati, samim time privlačite takvu strukturu gostiju i onda vam pada kvaliteta cijele destinacije", rekla je.

Zaključila je kako su iznajmljivači iz cijele Hrvatske složni u tome da se obiteljski smještaj odvoji od komercijalnoga, da se obiteljskom smještaju olakša samo paušalni porez, da ih se stimulira, a ne destimulira te da se riješi pitanje "sive zone" i iznajmljivanja stanova "na crno".