Da se pod hitno moraju poduzeti konkretni koraci koji će mlade iz tih zanimanja vratiti u škole naglašeno je ovaj tjedan i u Hrvatskom saboru, na sjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu koju je inicirao prof. dr. sc. Damir Bakić, zastupnik platforme Možemo! i profesor Matematičkog odsjeka zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

Kako piše Slobodna Dalmacija, jedna od „vatrogasnih mjera“ koju će u tome smislu poduzeti Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) jest – vratiti u škole umirovljene profesore, što bi se omogućilo izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju koje su u pripremi. Na taj način ujedno bi se ispravila nepravda prema umirovljenim prosvjetarima koji trenutačno – bez obzira što Zakon o radu i Zakon o mirovinskom osiguranju omogućuju zapošljavanje umirovljenika do najviše pola radnog vremena bez obustave stečene starosne mirovine – ne mogu raditi kao predavači u svojoj struci u školama.

Prednost pri zapošljavanju

Sada bi se to trebalo mijenjati (izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u proceduri se očekuju u prvom kvartalu iduće godine), što bi umirovljenim profesorima dalo šansu da se kao predavači iz svojih struka vrate u škole. Konkretne uvjete, poput duljine trajanja takvog rada, odnosno godina života do kojih bi mogli ostati u nastavi, vrste ugovora i ostalih pojedinosti iz MZO-a zasad ne otkrivaju.

“Ideja je da se rad umirovljenih učitelja i nastavnika omogući ponajprije u slučajevima kada se nitko stručan ne javi na natječaj. Dakle, ni na koji način oni ne bi oduzimali prednost mladom, stručnom kadru, ali u situaciji kada se nitko takav ne prijavi, zašto ne dati šansu umirovljenom nastavniku koji želi nastaviti raditi u struci? Svjesni smo da to neće u potpunosti riješiti problem nedostatka stručnog kadra, zbog toga radimo i na drugim mjerama za stimuliranje mladih za upis u ta zanimanja”, rekli su Slobodnoj Dalmaciji iz resornog ministarstva.

Koliko je situacija s nestručnom nastavom (dakle, ukratko, učiteljima/nastavnicima koji izvode nastavu u školama bez odgovarajuće razine ili vrste obrazovanja pa npr. nastavu informatike predaju nastavnici tehničke kulture) pokazuju sljedeći podaci: U 2020./2021. školskoj godini, prema podacima koje je ustupilo Ministarstvo, u osnovnim i srednjim školama radilo je ukupno 1360 nestručnih nastavnika ili učitelja, što je 2,56 posto od njihova ukupna broja.

To možda ne izgleda previše, ali situacija se usložnjava kada stvari svedemo na pojedine predmete a osobito županije. Tako su glavni problem predmeti iz takozvane STEM skupine (matematika, prirodoslovlje, tehničke znanosti): nestručnih nastavnika matematike je 262 (7,42 posto), informatike 231 (oko osam posto), fizike 161 (nešto iznad deset posto!), biologije 53 (oko tri posto), kemije 41 (2,5 posto), stranih jezika 71 (1,21 posto), a u srednjim školama veliki je problem s manjkom stručnog kadra za strukovne predmete.

Stanje je najteže u Ličko senjskoj županiji gdje više od osam posto sve nastave izvodi nestručni kadar, a više je nego alarmantan podatak da nastavu fizike u toj županiji izvodi gotovo 67 posto nedovoljno stručnih nastavnika, oko 35 posto nestručnih matematičara, 31 posto kadra iz informatike te svaki četvrti iz biologije. Među prve tri županije koje prednjače s nestručnom nastavom (ukupno) su još i Karlovačka (5,37 posto) te Zadarska županija (5,34 posto), dok je najbolje stanje u Gradu Zagrebu (oko 1 posto takve nastave), Osječko-baranjskoj (1,28 posto) te Splitsko-dalmatinskoj županiji (1,4 posto).