"Nije dovoljan samo rast plaća, već je potrebno prebaciti nastavnike u osmi platni razred, u kategoriju nositelja službe. Psihološki je važno našim nastavnicima da im se pošalje poruka da jesu isto kao i ostali službenici u kategoriji nositelja službe", izjavila je na konferenciji za novinare čelnica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Nada Lovrić.

Pojasnila je da se ne radi o velikim rasponima plaća, međutim, prebacivanjem u platni razred osam, nastavnici bi došli do traženih 15 posto povećanja plaća.

"Nezadovoljstvo naših članova, pogotovo nastavnika je da su u platnim razredima svrstani u sedmi platni razred u kojem su koeficijenti od 1.86 do 2, a ovi koji su nositelji službe su u osmom platnom razredu s koeficijentima od 2.01 do 2.30. Opet je kod njih taj osjećaj da nisu vrednovani na pravi način.  A nastavnici, učitelji, odgajatelji i stručni suradnici jesu nositelji poslova obrazovanja i zato ćemo to Vladi predložiti", kazala je Lovrić.

Prema njenim izračunima radilo bi se mjesečno o 5,5 milijuna eura više.

Važno im je, kaže, da uredba uspije, ali ne po svaku cijenu. Važno im je jer je druga opcija to da od 1. ožujka, ukoliko uredba ne stupi na snagu, počnu pregovori za osnovicu.

"Kada se govori o osnovici, onda plaće rastu svima linearno. To znači da oni koji imaju najveće plaće dobivaju postotno najveći rast. I mi smo opet u poziciji da oni koji imaju dobivaju više, a taj jaz između ostalih sektora i obrazovanja će se povećavati, što je nedopustivo", poručila je Lovrić.

"Naravno da težimo višem platnom razredu, jer smatramo da je to itekako nužno, nisu bitni samo koeficijenti, nije bitan u ovom momentu samo rast koliko bruto, koliko neto, bitno je i u kojem si platnom razredu. To je ono što te pozicionira kroz buduće uredbe i platne razrede", poručila je predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem.

Čelnice ta dva sindikata pojasnile su i razloge zašto se nisu odazvali pozivu sindikata Preporod i Nezavisnog sindikata znanosti na razgovor vezano za uredbu o koeficijentima, a kako bi se dogovorili o zajedničkim sindikalnim aktivnostima.

Šprem smatra da poziv na razgovor nije bio iskren jer da je tako, kaže, bili bi pozvani za stol prije nego je održana njihova zajednička tiskovna konferencija.

"Kad biram partnere, onda moram birati mudro. Jer oni koji su spremni izdati svoje članove, koji su u 2019. tražili zabranu štrajka u Vladi, koji su brzinom svjetlosti prodali svoje članove, a pokušali prodati i naše članove, to ne mogu biti meni prirodni partneri ni u bilo kojoj akciji", kazala je aludirajući na čelnika Preporoda Željka Stipića.

Lovrić je kazala da Stipić ide na urušavanje obrazovnih sindikata, odnosno većinskih sindikata. 

"Na terenu već duže vrijeme traje kampanja za ispis članova iz sindikata Hrvatskih učitelja i nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, prikazujući da mi kao ništa ne radimo, a drugi jako dobro rade. Konkurencija je dobra, ali nelojalna konkurencija nije dobra", dodala je.

Što se tiče sindikata znanosti, kazala je da njihov savjetnik, bivši čelnik Vilim Ribić već duže vrijeme piše priču o većinskim sindikatima koja stvara potpuno krivu sliku o njihovom radu i  angažmanu.

Čelnice ta dva sindikata čvrsto su odbacile insinuacije iz Sindikata zaposlenih u znanosti da su instrumentalizirane od HDZ-a, a Šprem je pritom kazala da ima samo sindikalnu člansku iskaznicu, "a političke članske iskaznice mogu se tražiti u nekim drugim sindikatima".