Promet nekretnina lani je pao u 12 županija, dok je u njih devet, mahom na sjeveru i istoku zemlje, zabilježen veći broj kupoprodaja nego u 2022., jedna je od informacija koju donosi obuhvatni novi portal Ministarstva financija, a omogućuje usporedbu poreznih sustava zemalja EU, kao i brojne podatke o porezima na nacionalnoj razini.

Kada je riječ o nekretninama, pregled obuhvaća kupoprodaje za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice, a iz njih proizlazi da ih je u Zagrebu lani bilo 18.307 ili 7,2 posto manje nego godinu ranije. Još veći pad bio je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, broj kupoprodaje nekretnina pao je deset posto, na 10.497.

Najveći interes za trgovanje nekretninama bio je u Varaždinskoj županiji, promet je povećan za čak 52 posto, na 5309 realiziranih ugovora, a slijedi Šibensko-kninska. U plusu su i Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Brodskoposavska i Vukovarsko-srijemska županija.

Podaci Porezne uprave pokazuju da su se najviše kupovale “različite nekretnine” – poslovne, proizvodne ili trgovačke zgrade/ kompleksi te ugostiteljsko-turističke zgrade: na njih se odnosi četvrtina svih kupoprodaja. Slijede poljoprivredna zemljišta te stanovi i apartmani koji čine po oko 20 posto ukupnih kupoprodaja, a četvrto mjesto zauzimaju građevinska zemljišta.

Pri kupnji nekretnina u Hrvatskoj proteklih su godina značajno mjesto zauzimali stranci, osobito u godini prije uvođenja eura, a podaci za prošlu godinu pokazuju blago posustajanje. No, to se ne odnosi na susjede Slovence koji su kupili 3392 nekretnine, oko 100 više nego godinu ranije, zauzevši prvo mjesto po broju kupljenih nekretnina u Hrvatskoj.

Godinu ranije na tom su mjestu bili Nijemci, među kojima je sigurno velik broj hrvatskih iseljenika. Oni su lani kupili oko tri tisuće nekretnina, 20-ak posto manje nego u 2022. godini. Od ostalih zemalja nekretnine u Hrvatskoj najviše kupuju stanovnici Austrije, Češke i Slovačke, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.