Sabor će bez prekida zasjedati do 12. studenoga, nakon čega će napraviti stanku zbog obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, zastupnici se u Sabornicu vraćaju 24. studenoga i u njoj ostaju do ustavnog roka, a po potrebi i dulje, najavio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, javlja HRT. 

Brojni su zakoni i izvješća koja u tom razdoblju trebaju raspraviti, među njima je i Godišnje izvješće Vlade, koje jedanput godišnje, na početku jesenskog zasjedanja, usmeno podnosi premijer.

U jednosatnom govoru, Sabor upoznaje sa uočenim pojavama, problemima i stanjem u društvu te s poduzetim aktivnostima, o premijerovom Izvješću raspravljaju samo klubovi zastupnika, a njih je trenutno 14, s tim da bi im broj mogao još rasti. Posljednji osnovani je Klub Fokusa i nezavisnih zastupnika, čine ga oporbeni zastupnici Dario Zurovec i Damir Bajs te Veljko Kajtazi, zastupnik saborske većine.

Promjene u klubovima

Ljetnu saborsku stanku, zbog unutarnjih sukoba u tim strankama, obilježilo je osipanje klubova zastupnika SDP-a i Domovinskog pokreta, ojačao je Klub Hrvatskih suverenista koji nakon priključenja bivših DP-ovaca Miroslava Škore i Vesne Vučemilović ima šest članova, isto koliko i Klub zeleno-lijeve koalicije.

Klub DP 'spao' je na osam zastupnika, koliko ih ima i Most.

Klub SDP-a jesen je dočekao sa 32 zastupnika, ali bi im se broj mogao smanjiti, s obzirom da je četvero zastupnika iz tog kluba izbačeno iz stranke, sporan je status Stjepana Kovača kojemu je na zahtjev USKOK-a skinut imunitet, ali i Boške Ban Vlahek koja je u Sabor ušla kao zamjena Matije Posavca, koji nakon uhićenja i ostavke na mjesto međimurskog župana, prema pisanju medija, dolazi u Sabor.

Sabor bi početkom jesenskog zasjedanja trebao donijeti odluku o razrješenju i imenovanju svoga tajnika, sadašnjem Davoru Orloviću, četverogodišnji mandat istekao je prije 11 mjeseci.

Trebao bi potvrditi i prijedlog Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) da se u zastupničke redove vrati bivši splitski gradonačelnik, HDZ-ov Andro Krstulović Opara, a napusti ih Danica Barićević.

Minimalna plaća u bruto iznosu

Prvog radnog tjedna u rujnu, Sabor će raspraviti sedam zakonskih prijedloga, među njima i izmjene Zakona o minimalnoj plaći kojima će se, istaknuo je ministar rada Josip Aladrović, propisati njeno obvezno ugovaranje u bruto iznosu.

To konkretno znači da će poslodavac s radnikom trebati ugovoriti isplatu minimalne plaće u bruto iznosu od 4. 250 kuna, a ne 3. 400 kuna koliko se radniku isplaćuje na račun, poslodavac koji se o to ogriješi može biti kažnjen od 60 tisuća do sto tisuća kuna.

Ista kazna prijeti i poslodavcu koji isplaćuje niža primanja od minimalne plaće, ali i onome koji s radnikom potpiše sporazum da se odriče isplate minimalne plaće.

Broj radnika koji primaju minimalnu plaću je u porastu.

U prosincu prošle godine primalo ju je nešto manje od 46 tisuća radnika ili 4, 2 posto ukupno zaposlenih, u prvom kvartalu ove godine njih nešto više od 52 tisuće ili 4, 7 posto zaposlenih.

Prema podacima Državnog inspektorata-inspekcije rada i dalje je značajan broj pokrenutih prekršajnih postupaka zbog neisplate zakonom propisane minimalne plaće radnicima. Naime, u 2020. utvrđeno je da poslodavci za 1.689 radnika nisu isplatili niti minimalnu plaću, zbog čega je Državni inspektorat podnio optužne prijedloge zbog sumnje na počinjenje 318 prekršaja iz Zakona o minimalnoj plaći.