Tako je u studenome prošle godine bilo 1,58 milijuna osiguranika i 1,23 milijuna umirovljenika, pa je svakog umirovljenika uzdržavalo 1,28 radnika, što je bolji odnos nego je zabilježen krajem studenoga u proteklom desetljeću. Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kažu da je broj osiguranika s kraja studenoga prošle godine treći u protekla dva desetljeća, a najveći je bio 1,61 milijun u studenome 2008., piše Slobodna Dalmacija.

Hrvatska osamdesetih godina prošlog stoljeća imala četiri osiguranika na jednog umirovljenika. Početkom devedesetih taj je odnos pao na tri uplatitelja doprinosa po umirovljeniku, da bi 1994. kliznuo ispod dva osiguranika po umirovljeniku. Danas, kada na sto umirovljenika imamo njih svega 128 koji uplaćuju mirovinske doprinose, odnosno 1,28 zaposlenih po umirovljeniku, pitanje je dokle sustav to može izdržati i koji je omjer kritičan.

“O omjeru sloma ne mogu govoriti, ali mogu reći da Hrvatska ima najnepovoljniji omjer u Europi i jedan od najlošijih omjera u svijetu. Sigurno da četiri osiguranika može neusporedivo lakše financirati jednog umirovljenika nego jedan ili dva osiguranika. Očekivati pomake u nekom kratkom roku je teško, možemo malo pomaknuti odlazak u mirovinu jer ulazimo kasno na tržište rada. Nakon studiranja počinje se raditi gotovo u 30. godini, a u 63. se ide u mirovinu, tako da imamo vrlo kratak staž osiguranja”, ističe dr. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.

Navodi da je stopa sistemske ovisnosti, što pokazuje broj osoba koje plaćaju mirovinski doprinos u odnosu na 100 umirovljenika, u 2019. godini u Hrvatskoj bila 125, dok je prosjek za eurozonu 163; u Belgiji je stopa bila 174, u Bugarskoj 129, u Češkoj 171, Njemačkoj 168, Irskoj 272, Grčkoj 159, Španjolskoj 191, Francuskoj 144, Italiji 151, Luksemburgu 259, Mađarskoj 142, Nizozemskoj 213, Austriji 171, Poljskoj 173, Portugalu 141, Sloveniji 138, Slovačkoj 175, Finskoj 166, Švedskoj 239…

“Živimo znatno dulje nego naši preci, ali ne odlazimo mnogo kasnije u mirovinu nego što su oni to činili. Životni nam je vijek na razini prosjeka cijelog EU-a i iznosi 81 godinu za žene i 77 do 78 godina za muškarce, a u mirovinu se odlazi sa 63 godine. Civilizacijski je napredak da živimo dulje, ali moramo raditi dulje, to neće spasiti mirovinski sustav, ali će ublažiti teškoće”, objašnjava Bejaković, dodajući da je jedan od velikih problema u Hrvatskoj to što se aktuarski ne kažnjava prijevremeno umirovljenje i dosta zemalja uvodi takozvanu aktuarsku pravičnost, kojom se za dulji rad i uplate u mirovinski sustav dobiva veća mirovina, i obrnuto, za manje godina uplata doprinosa ide manja mirovina.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje analizirao je odnos broja osiguranika i umirovljenika po županijama i njihovim središtima, što pokazuje da Dubrovnik, Zadar, Split i Šibenik imaju odnose koji su iznad hrvatskog prosjeka od 1,28 osiguranika na jednog umirovljenika.

Štoviše, ovisno o tome kako se mjeri odnos za Zagreb, svi ti gradovi, osim Šibenika, imaju bolji odnos od zagrebačkih 1,30 osiguranika po umirovljeniku ako se u korisnike mirovina računaju isplate mirovina izvan Hrvatske. Ako se te isplate isključe, onda je taj odnos povoljniji za Zagreb i raste na 2,33 uplatitelja doprinosa po umirovljeniku. No i tada, Zagreb nije vodeći, nego je treći, iza Varaždina i Čakovca, a Dubrovnik je četvrti u zemlji.

Broj osiguranika na jednog umirovljenika

Varaždin 2,68
Čakovec 2,41
Vinkovci 1,97
Dubrovnik 1,96
Koprivnica 1,93
Slavonski Brod 1,82
Zadar 1,79
Pula 1,77
Osijek 1,74
Split 1,68
Rijeka 1,67
Požega 1,67
Virovitica 1,63
Krapina 1,62
Gospić 1,60
Bjelovar 1,57
Karlovac 1,38
Zagreb 1,30
Šibenik 1,29
Vukovar 1,26