Najmanji udio stanovništva koje živi u vlastitoj nekretnini je u Njemačkoj (50.40%), Austriji (55.3%), Danskoj (59.3%) i Francuskoj (64%). Gledajući po državama, ispada da vrijedi pravilo kako u bogatijim državama najmanje ljudi živi u vlastitoj nekretnini, a u siromašnijima najviše.

To nije baš intuitivno, očekivalo bi se da će si u bogatijim državama, u kojima su veće plaće, više ljudi moći priuštiti vlastiti stan ili kuću nego u državama s nižim standardom i plaćama. O čemu se onda radi i zašto su prema ovom pokazatelju Rumunji, Slovaci, Hrvati i Mađari bogatiji od Nijemaca, Austrijanaca, Danaca i Francuza?

Hrvati žive u pretrpanim domovima

Da bi se shvatilo o čemu se radi, treba staviti stvari u kontekst s drugim pokazateljima o stanovanju. Prvo je potrebno znati o kakvim se točno nekretninama radi i koliko su kvalitetne za život.

Prvi signal da vlasništvo nad nekretninama u kojima se živi ne znači ujedno i kvalitetniji život su podaci o postotku stanovništva koje živi u pretrpanim kućanstvima. Tu je situacija obratna, tj. u bogatijim državama EU manji dio stanovnika živi u pretrpanim kućama nego u siromašnijim državama.

Pretrpanost je najveći problem u državama tzv. Nove Europe, bivšim socijalističkim zemljama, koje ujedno imaju i jako velik postotak ljudi koji žive u vlastitim nekretninama.

U Rumunjskoj 45% stanovništva živi u pretrpanim domovima, u Latviji 42.5%, u Bugarskoj 39.5%, u Poljskoj 36.9%, a u Hrvatskoj 36.2%. Dakle, iako 91% ljudi u Hrvatskoj živi u vlastitoj nekretnini, svaka treća osoba živi u pretrpanom domu, bilo da je sama površina premala i ima premalo prostorija ili previše članova kućanstva živi u njemu.

Smatra se da osoba živi u pretrpanom kućanstvu ako kućanstvo nema na raspolaganju minimalan broj soba, ovisno o veličini kućanstva, obiteljskoj situaciji i dobi njegovih članova. Najmanje takvih kućanstava je u Irskoj, na Malti i Cipru te u Nizozemskoj, gdje manje od 5% stanovnika živi u nekretninama s premalo mjesta za prevelik broj ljudi.

U Belgiji, Finskoj, Španjolskoj, Luksemburgu, Portugalu, Danskoj, Francuskoj i Njemačkoj od 5 do 10% stanovnika živi u pretrpanim objektima. Na razini cijele EU 17.8% ljudi je živjelo u takvim uvjetima 2020., što je povećanje u odnosu na godinu ranije (17.1%), vjerojatno uslijed gospodarskih problema zbog pandemije covida-19 i uvedenih restrikcija. No taj postotak se prije pandemije neprekidno smanjivao iz godine u godinu, s 18.4% 2011. na 17.1% 2019.

Cijeli članak pročitajte na Indexu.