Krumpir po sedam kuna?! Proizvođač Damir Mesarić iz međimurske Belice ne može se načuditi toj cijeni koja se viđa po tržnicama, za koju kaže da je previsoka i da “nema veze s vezom”.

U problemu cijela Europa

“Ljudi moraju znati da cijena kod nas proizvođača nije sedam kuna. To su gluposti. Takve cijene vidimo po nekim tržnicama i kod sitnih trgovaca koji sami dižu cijene. Kod nas proizvođača trenutačna otkupna cijena krumpira u rinfuzi jest od dvije do 2,20 kuna. Cijena će vjerojatno ići gore, ali neće to biti neko strašno veliko poskupljenje i šok za kupce. Možda će još ići nekih pet do deset posto gore jer je i čuvanje krumpira u skladištima skuplje”, rekao je Mesarić za Večernji list.

Prošle godine bilo je velikih tržnih viškova zbog kojih je cijena pala na 50 lipa za kilogram pa, ako se ovogodišnje cijene usporede s prošlom godinom, tada se može reći da su cijene drastično porasle i kod proizvođača. No realnija je usporedba s nekom prosječnom cijenom iz prethodnih godina od 1,30 do 1,50 kuna pa onda ove sezone, kaže, govorimo o poskupljenju od nekih 30 posto. A za više cijene krivi su vremenski uvjeti. Viša sila.

“Urod je problem. U odnosu na prošlu godinu, kad smo imali velike viškove, danas imamo 70 posto manju proizvodnju. Prošle je godine prosječni prinos po hektaru bio 45 tona, a danas se kreće do 13 do 15 tona po hektaru! Do tako malih prinosa dovela je suša i ona četiri velika toplinska udara. Kad imate temperaturu iznad 28 stupnjeva, krumpir ne napreduje, a mi smo tijekom toplinskih udara imali prosječno temperature od 34 do 35 stupnjeva. Kad ste došli na njivu, na njoj su se temperature kretale od 47 do 50 stupnjeva. Lišće se ispržilo. Ni zalijevanje nije pomoglo, biljka se jednostavno osušila. Ne pamtim ovakvo ekstremno teške uvjete kao što su bili ove godine. Svibanj je bio jako hladan s dosta kiše, a onda smo imali lipanj u kojem je palo samo pet milimetara kiše. Kad je trebalo najviše padalina, nismo imali gotovo ništa. U srpnju smo imali deset milimetara, no sve je to daleko od 120 milimetara, koliko je, raspoređeno tijekom mjeseca, potrebno krumpiru”, objašnjava Mesarić.

Ništa bolja situacija nije ni u brojnim europskim državama. U susjednoj Sloveniji cijena kod proizvođača kreće se oko 50 eurocenta po kilogramu. U Nizozemskoj je cijena 26 eurocenti, i to za sitniji krumpir.

“Ako uzmete prijevoz od Nizozemske, taj krumpir ovdje će vas stajati tri kune, plus pakiranje i ostalo. Cijene su visoke, još će i rasti, pogotovo one koje nisu unaprijed ugovorene. Polovica Europe, od Italije, Španjolske, Češke, Poljske, Rumunjske i Bugarske do Hrvatske i Slovenije, imala je velike vrućine. S druge strane na sjeveru Europske unije, u Nizozemskoj, Belgiji, Njemačkoj, pa i Francuskoj, imali su idealne uvjete za rast krumpira, ali su prije mjesec, mjesec i pol sve upropastile velike kiše pa danas imaju problema s gnjilosti krumpira. Poplave su ostavile posljedice. Oni ni dan-danas ne znaju razmjere štete, vidjet će se kako će se krumpir ponašati u skladištima, no prinosi će im biti znatno manji. Ove godine Europa neće imati krumpira u dovoljnim količinama za svoje potrebe. Trebat će ga uvesti, i to po visokim cijenama”, smatra Mesarić.

Nažalost, ni Hrvatska neće imati dovoljne zalihe do iduće berbe.

Proklijat će u skladištu

“Bude li se ovakvim tempom trošio samo domaći krumpir a da se ništa ne uvozi, imat ćemo ga dovoljno samo do siječnja iduće godine. Sedamdeset posto manji urod osjetit će se na tržištu i imat ćemo problema ove godine. Što će se događati kad se krumpir uskladišti, vidjet ćemo”, napominje Mesarić.

Na međimurskim poljima u tijeku je berba. Najviše je krumpira u općini Belici. Proizvođači kažu da bi moglo biti problema i s klijanjem u skladištima zbog zabrane zaštitnog sredstva. Europska komisija zabranila je uporabu klorprofama koji sprečavaju klijanje konzumnog krumpira. To je dobra vijest za konzumente, a loša za proizvođače koji skladište krumpir kako bi ga što dulje mogli plasirati na tržište.