Troje od četvero dosadašnji zastupnika HDZ-a u EP Željana Zovko, Karlo Ressler i Tomislav Sokol predstavili su u Zagrebu neke od točaka programa stranke za europske izbore u lipnju koje je Zovko nazvala „ključnima” jer će odrediti kreće li se Europa „pravcem demokracije ili autokracije”. 

Karlo Ressler, četvrti na listi koju predvodi premijer Andrej Plenković, naglasak je stavio na gospodarska pitanja. Rekao je kako je Hrvatska danas na 76 posto prosjeka razvoja EU-a, a cilj je u idućih pet godina probiti barijeru od 80 posto. 

U Hrvatskoj nikad nije bilo više zaposlenih, njih milijun i 700 tisuća, a zemlja je po prosječnoj neto plaći na 19. mjestu od 27. članica, te je prestigla Litvu, Bugarsku, Rumunjsku, Slovačku, Latviju, Grčku i Portugal, kazao je Ressler. 

Poručio je kako će HDZ u Europskom parlamentu zagovarati „zdrave gospodarske politike koje nisu zamagljene nekom pogrešnom, stranom ideologijom”, viđenom u europskim politikama kroz proteklih pet godina. 

Potrebna je Europa koja podupire poslovanje, koja će razvijati produktivne sektore i otvarati kvalitetna radna mjesta, nastavio je Ressler, naglašavajući kako se treba boriti i protiv „tendencije pretjerane regulacije”. 

Kazao je kako je „važno voditi računa i o klimatskim ciljevima i zelenoj tranziciji” koja može biti i „dodatan vjetar u leđa Hrvatskoj”. 

Zastupnica Zovko govorila je o pitanju mira i sigurnosti na hrvatskim granicama te zaštiti Hrvata izvan domovine. Istaknula je kako je HDZ snažno zagovarao pravo Hrvata u Bosni i Hercegovini u kojoj se mora promijeniti izborni zakon kako bi tamošnji Hrvati imali legitimnog predstavnika u predsjedništvu BiH, dosad biranog bošnjačkim glasovima. 

Zovko, šesta na listi, rekla je kako se europski pučani zalažu za proširenje EU-a te da je Europski parlament tu ključna institucija jer je „najveći odvjetnik proširenja na zapadni Balkan”, a da je i HDZ-ova lista je u tome „apsolutno dokazana”. 

Sokol je, pak, govorio je o jačanju Hrvatske u institucionalnom okviru EU-a, izdvojivši pitanje ukidanja jednoglasnosti u donošenju ključnih odluka, čemu se manje članice snažno protive zbog mogućnosti preglasavanja.

Osmi zastupnik s liste HDZ-a u svom je izlaganju rekao da se u lipnju ne bira samo između različitih opcija, „nego i između onih koji će štititi nacionalne interese” i onih koji to ne čine. 

Optužio je pritom Možemo i SDP da su lažno optuživali Hrvatsku da krši prava ilegalnih migranata i opstruirali hrvatski ulazak u šengen. Zastupnica Zovko kritizirala je pak zastupnika Mislava Kolakušića koji je, tvrdi, koristio tragediju pandemije za svoje osobne interese. Kazala je kako je on, noseći zaštitnu masku te se cijepivši, jer inače ne bi mogao ući u Europski parlament u kojem je boravio svakodnevno, paralelno napadao cijepljenje jer je shvatio „lukrativnost” takve kampanje.  

Ljevičari krivi što Europa skreće udesno

Projekcije pokazuju kako se na izborima u lipnju očekuje rast krajnje desnih stranaka poput onih iz grupacije Identitet i demokracija, zbog čega biti otežano formirati većinu po dosadašnjim linijama. 

Zastupnici HDZ-a naglasili su kako je riječ o poprilično heterogenim strankama koje će teško surađivati. Zovko je podsjetila kako se Nacionalno okupljanje Marine Le Pen distancirala od Alternative za Njemačku nakon što se otkrilo da rade za kineske službe te relativiziraju nacističke zločine. 

Ressler je naglasio da će Europska pučka stranka, kojoj HDZ pripada, surađivati samo sa strankama koje su proeuropske, podržavaju Ukrajinu te poštuju vladavinu prava. 

Sokol je rekao da je jasno da će Europa otići udesno, ali da su glavni uzrok za to „ljevičarske politike” koje „nameću ideološke agende, uništavaju europsku industriju, vode križarski prat protiv europskog gospodarstva i iracionalne politike primanja svakoga u EU”. 

Izrazio je zadovoljstvo što će prema anketama „najveći pad doživjeti zeleni” jer je riječ o „štetočinskoj političkoj grupaciji”, što se po njemu pokazuje i „potpunom katastrofom” koja se vidi u upravljanju zelenih Zagrebom.